Migranti su europski problem, a ne samo problem BiH

Kada je Mađarska prije tri godine (u srpnju 2015.) podigla ogradu na granici sa Srbijom kako bi spriječila migrante iz Azije da ulaze u Europsku uniju (EU), bilo je jasno da će sve veći broj migranata, uglavnom izbjeglica iz azijskih kriznih područja, potražiti nove putove za odlazak u zapadne zemlje. Ubrzo je uspostavljena „nova balkanska ruta“ koja iz Azije i Afrike, preko Grčke, Albanije, Crne Gore i Srbije vodi u Bosnu i Hercegovinu, državu koja s EU-om (Republikom Hrvatskom) ima granicu dugu više od 1.000 kilometara.

Krajem 2017. i početkom 2018. godine počeli su stizati izvještaji o pojačanom dolasku migranata u BiH. U ovu zemlju u sve većem broju počinju dolaziti migranti iz Pakistana, Afganistana, Sirije, Iraka te država sjeverne Afrike. Iz Azije se do BiH, prema svjedočenjima migranata iz Pakistana i Afganistana, putuje i dvije godine, pri čemu se krijumčarima i korumpiranim službenicima daju velike svote novca. Migranti granicu između BiH i Srbije te BiH i Crne Gore prelaze na više lokacija, nakon čega se upućuju u unutrašnjost, u Sarajevo i prema krajnjem zapadu zemlje – do Velike Kladuše i granice s Hrvatskom. Migranti su u Sarajevu nedavno podigli i šatorsko naselje u centru grada, nakon čega su ih vlasti prebacile u izbjeglički centar Salakovac kod Mostara.

Preko Velike Kladuše i Hrvatske do Njemačke

Vlasti Velike Kladuše izjasnile su se protiv smještaja migranata na području ove općine. Nadležni tvrde da je sigurnost građana ugrožena, što potvrđuje i nedavni slučaj ubojstva prilikom međusobnog obračuna migranata u ovoj bh. općini. Tučnjave migranata zabilježene su i u prihvatnom centru Salakovac u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje je jedna osoba izbodena nožem. Ovi slučajevi zabrinuli su lokalne stanovnike koji traže efikasniji angažman policije i izražavaju sve glasnije negodovanje zbog boravka migranata na tim područjima.

Migranti se preko Velike Kladuše, gradića u sjeverozapadnoj BiH na granici s Hrvatskom, nastoje domoći hrvatskog, odnosno teritorija EU-a. Kao krajnje odredište najčešće navode Njemačku, ali i druge države EU-a poput Italije i Austrije. Zato su policije BiH i Hrvatske pojačale nadzor granice kako bi spriječile ilegalne prelaske migranata iz BiH u EU. Na području Velike Kladuše migranti u manjim i većim skupinama pokušavaju preći granicu na više lokacija. Policija je intervenirala u nekoliko navrata, dok je međunarodni Granični prijelaz Maljevac nakratko bio i zatvoren.

Preopterećene službe BiH

Granična policija BiH pojačala je kontrolu bh. granice radi sprječavanja ilegalnih migracija, a nastoje se spriječiti ilegalni prelasci migranata iz Srbije i Crne Gore na teritorij BiH. Direktor Granične policije BiH Zoran Galić traži veću fleksibilnost timova na terenu, jer migranti pronalaze nove pravce kretanja, šumske i teško prohodne putove, uključujući prelaske rijeka. „Višemjesečni pojačani angažman GP te nedostatak kadrova iscrpio je ljudske i materijalno-tehničke kapacitete“, upozorio je Galić. On je podsjetio da se od utorka (20.6.) u nadzor istočne granice BiH uključuju i policijske snage Brčko Disktrikta i bh. entiteta Republike Srpske (RS).

Politički analitičar i nekadašnji suradnik Međunarodne grupe za krize (ICG) Srećko Latal smatra da BiH, poput ostalih balkanskih zemalja, nije u stanju samostalno se nositi s ovim problemom. „Evidentno je da se BiH, zbog svoje unutarnje situacije, još teže nosi s ovim problemom u odnosu na susjedne zemlje jer, pored ekonomskog, sigurnosnog i humanitarnog aspekta, također ima naglašene i dodatne političke i etničke elemente. Bez ozbiljnije pomoći EU-a bojim se da će BiH i ostatak Balkana, tijekom ove godine još dublje ući u migrantsku krizu s potencijalno ozbiljnim posljedicama“, kaže Latal za Deutsche Welle.

BiH mora biti spremna i za zatvaranje granica

Praksu zatvaranja granica za migrante prva je uvela Mađarska praveći ograde na granici sa Srbijom kako bi spriječila prelazak migranata. Latal upozorava da će i BiH, htjela to ili ne, morati slijediti primjer ostalih zemalja u slučaju zatvaranja granica. „Ako dođe do zatvaranja granica, prije svega Hrvatske, vrlo je izvjesno da će BiH morati pokušati zatvoriti svoje granice, prvenstveno istočne. Sada je veliko pitanje, imajući u vidu karakterističan teren na Balkanu, je li tako nešto uopće moguće u potpunosti učiniti, bilo između BiH i Hrvatske, bilo između BiH i Srbije te BiH i Crne Gore. Mislim da će tu, u svakom slučaju, biti potrebna puno konkretnija, brža pomoć EU-a“, zaključuje Latal.

Podršku EU-a traže i dužnosnici BiH. Ministar sigurnosti ove zemlje Dragan Mektić kazao je u utorak (19.6.) u Bruxellesu, na sastanku ministara unutarnjih poslova Zapadnog Balkana, da ilegalne migracije zahtijevaju zajednički europski pristup. Ministri su zaključili da jačanje kontrole granica, borbe protiv krijumčarenja ljudi i zajedničko suzbijanje ilegalnih kretanja ljudi ostaju prioriteti EU-a i država Zapadnog Balkana. EU je, u međuvremenu, odobrio 1,5 milijuna eura za pomoć migrantima u BiH. To može olakšati privremeno zbrinjavanje migranata u ovoj zemlji, ali neće zaustaviti tokove „nove balkanske rute“. U BiH je do 17. lipnja 2018. godine ušlo 6.643 migranta, dok je zahtjev za azil u ovoj zemlji podnijelo njih 611. Procjenjuje se da „novom balkanskom rutom“ više od 50.000 ilegalnih migranata želi ući u BiH.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.