Mijenja li Hrvatska politiku prema BiH?

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om Vesna Pusić izjavila je sinoć (27.12.) za HRT-a da je Daytonski sporazum postao neupotrebljiv te da je potrebno tražiti nova rješenja.

Ona je također kazala da je Republika Srpska politička činjenica, da Hrvati u BiH u sadašnjim uvjetima nemaju temelj za svoj politički utjecaj te da je Željko Komšić nametnut Hrvatima zahvaljujući rupi u zakonu. Slična stajališta zastupa i novi hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji se, za razliku od njegovog prethodnika Stjepana Mesića, očito ne protivi uspostavi federalne jedinice s hrvatskom većinom, pod uvjetom da Hrvati u BiH za takvo rješenje osiguraju suglasnost druga dva naroda.

"Potrebna nova vizija"

Na temelju političkih i diplomatski gesti, dolaska predsjednika Josipovića u Mostar i Banja Luku te izjava hrvatskih parlamentaraca postoji nešto što bi se moglo nazvati realističnijim pristupom i većom zainteresiranošću Hrvatske za događaje u BiH, smatra profesor Sarajevskog univerziteta dr. Ugo Vlaisavljević. I profesor Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić slaže se da se politika Hrvatske prema Hrvatima u BiH "pomaknula" i kada je riječ o retorici i gestama predsjednika Josipovića i o odnosu prema fenomenu trećeg entiteta: "Prvo, predsjednik Josipović govori na drugi način o BiH i Hrvatima u BiH. Kada je gostovao kod nas na Sveučilištu rekao je da se politika Hrvatske prema Hrvatima u BiH ne razlikuje od politike Vatikana. Tko je shvatio - shvatio je. Znači riječ je o tome da zemlja mora ostati cijelovita, a da se unutar zemlje suvereni narodi moraju dogovoriti."

"Dosljedno promišljanje vlastitog stajališta"

Profesor Sveučilišta u Zagrebu dr. Nino Raspudić smatra kako Hrvatska u posljednjih 10 godina nije imala jedinstvenu politiku prema BiH, jer je bivši premijer Ivo Sanader samo deklarativno davao potporu stabilnoj i funkcionalnoj BiH, a na vanjskopolitičkom planu nije radio ništa.

On kaže i da je bivši predsjednik Mesić vodio destruktivnu politiku prema Hrvatima u BiH, podržavajući bošnjačku nacionalističku platformu, koja je, prema njegovom mišljenju, samo vodila k destabilizaciji BiH. Tek sada, kaže Raspudić, Hrvatska formulira ozbiljnu i dosljednu politiku prema Bosni i Hercegovini i Hrvatima u toj državi. "Jer, ako su dosljedno počeli promišljati vlastiti stav, ako kažete da je interes Hrvatske stabilna i funkcionalna BiH, onda je jasno da ne možete podržavati politiku Zlatka Lagumdžije, nametanja Komšića kao tobožnjeg hrvatskog člana Predsjedništva ili formiranje vlasti s minornim hrvatskim strančicama koje predstavljaju pet posto hrvatskog biračkog tijela", objašnjava dr. Raspudić. On dodaje kako mu je drago da takvo stajalište dolazi s lijevog hrvatskog političkog spektra koji je do sada, po njegovom mišljenju, ili bio nezainteresiran ili je imao negativan stav prema Hrvatima u BiH.

"Znači, radi se samo o tome da su dosljedno počeli provoditi vrijednosti za koje se zalažu, a to nužno vodi zaključku da je za ostvarenje jednakopravnosti Hrvata u BiH potreban preustroj BiH koji bi im jamčio zaštitu prava i Vesna Pusić prva je političarka u Hrvatskoj koja je kazala kako je za ostvarenje jednakopravnosti Hrvata u BiH nužna uspostave teritorijalne jedinice s hrvatskom većinom", zaključuje Raspudić.

Autor: Milan Šutalo

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm