Mijenja li se njemačka politika naspram Kosova?
31. listopada 2018Nakon šoka koji je u Beogradu izazvao poslanik CDU Peter Beier svojim izjavama kako nema ulaska u Europsku uniju bez priznanja Kosova, Srbija je pronašla novu njemačko-srpsku priču: odlazak kancelarke Angele Merkel u političku penziju. I dok je poslanik Beier istinski zabrinuo srpske vlasti, politička sudbina Angele Merkel je izgleda rastužila samo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Veći dio srpske javnosti, naime, smatra da je Angela Merkel glavni autor političkih ultimatuma Srbiji, i da je zbog toga Njemačka bila možda i najveća srpska prepreka na putu europskih integracija. Na sličan način kao i u slučaju Donalda Trumpa, dolazak ili odlazak sa vlasti nekog političara u nekoj utjecajnoj zapadnoj zemlji, tako se vidi kao šansa za novi početak – u slučaju Angele Merkel to bi značilo omekšavanje njemačkog stava prema Kosovu. A to bi u krajnjoj instanci vjerojatno trebalo dovesti do omekšavanja kriterija za ulazak u EU.
Nova vlada – nova priča?
U takvoj atmosferi, koja je mješavina amaterske diplomacije i spiska lijepih želja, započete su čitave diskusije oko toga da li će Merkel izgurati čitav mandat i da li bi neka nova vlada u Berlinu možda promijenila stav o Kosovu. Bojan Al Pinto Brkić, iz Foruma za međunarodne odnose, ne isključuje mogućnost da neka nova njemačka vlada donese promjene, uključujući tu i stav prema Kosovu:
„Posljednje posjete njemačkih političara i poruke koje stižu iz Berlina, sugeriraju da Njemačka na neki način gubi strpljenje za dijalog Beograda i Prištine. To čini mi se pokazuje da bi Njemačka željela da se što prije dođe do nekog rešenja koje bi donijelo dugoročnu stabilnost Balkana", dodaje Brkić.
„Mislim da, sve dok je Angela Merkel na mjestu kancelarke, sigurno neće biti nikakve promjene njemačke politike prema Kosovu", ocjenjuje za DW novinar Đorđe Vlajić. „Da bi se tako nešto dogodilo, za to bi trebalo da se promijeni vlada u Njemačkoj, koja bi izbore dobila na nekoj drugačijoj politici. Ali, ako hoćemo biti realni, pitanja Kosova i Srbije, kao i eurointegracija Balkana, su nisko na listi europskih i njemačkih prioriteta. A ne mogu zamisliti da će neko toliko promijeniti stav u Njemačkoj, i dobiti izbore na tome da bi trebalo odmah primiti sve te neuređene balkanske države, te da priznanje Kosova nije nužno", smatra Vlajić.
Kurtoazni dramolet
Izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića imale su jednu posebnu – i reklo bi se osobnu notu – kada je riječ o Angeli Merkel. On je naglasio kako je „riječ o izuzetno moralnoj osobi, i da nije radostan što se ona poslije 2021. godine neće nastaviti baviti politikom".
Sa jedne strane nije loše u politici imati neki osobni odnos, ali ne znam koliko je to bilo relevantno za situaciju na Balkanu i odnos prema Srbiji, komentira Bojan Al Pinto Brkić. „Moguće da je kancelarka Merkel u posljednjim godinama svog mandata imala više sluha za probleme Balkana, prije svega zbog migrantske krize i migrantskih ruta kojima je Srbija posebno bila izložena. A politika prijateljskog prihvaćanja migranata je možda i središnja tema ovog mandata Angele Merkel".
Đorđe Vlajić je sasvim siguran kako je čitav taj nastup posvećen Angeli Merkel dijelom diplomatska kurtoazija, a djelomično „klasičan dramolet" predsjednika Srbije. „Zaista bih volio znati kakav je realan odnos Angele Merkel i Aleksandra Vučića. On ima pravo na taj emotivni moment, ali to ništa bitno neće promijeniti u odnosu Njemačke prema Srbiji, niti prema Aleksandru Vučiću".
Vlajić vjeruje da Aleksandar Vučić ima daleko više razloga predstavljati se kao dobar prijatelj Angele Merkel nego obrnuto. „Ne vjerujem da njemačka kancelarka ima neku posebnu potrebu hvaliti ili isticati svoje osobno prijateljstvo sa Aleksandrom Vučićem", kaže Vlajić.
Za tango je potrebno dvoje
Takvi izljevi diplomatske nježnosti samo su dali dodatni materijal srpskoj opoziciji za kritiku Vučićeve vanjske politike. Kako je Peter Beier tokom posjete Beogradu naglasio da se „Berlin snažno protivi idejama o razgraničenju ili promjeni granica", to je u Srbiji kod Vučićevih protivnika izazvalo neskriveno likovanje. Opozicija navodi da vlast zabija glavu u pijesak, i ističe da Aleksandar Vučić za svoje ideje nije uspio pridobiti ni svoju veliku europsku prijateljicu Angelu Merkel.
„Problem je što mi ne znamo što je uopće politika razgraničenja, niti što je bio prijedlog srpskih vlasti", napominje Bojan Al Pinto Brkić. „Ta ljubav može biti uzvraćena samo ako se jasno stavi do znanja što se predlaže i koje su koristi takvog rešenja, imajući na umu da su razmjena teritorija i stanovništva koncepti koji pripadaju prošlosti", naglašava Brkić.
Pogrešna računica
Stavljanje političke sudbine Angele Merkel u kontekst rješavanja kosovskog problema previđa jednu bitnu činjenicu: ako Merkel ostane njemačka kancelarka do kraja mandata 2021. godine, to praktično čini bespredmetnom raspravu o nekom novom stavu Njemačke, jer se kosovskom problemu daje još svega nekoliko mjeseci za konačno rješavanje. Međutim, sugovornici DW nisu uvjereni da će se taj problem tako brzo riješiti.
„Bez obzira na neke nesumnjive pritiske pojedinih zemalja, ne vjerujem da će to ići tako brzo", kaže Đorđe Vlajić. „Ostaje, naravno, pitanje da li te zemlje imaju neke druge metode pritiska kojima bi se taj proces ubrzao, te hoće li ih željeti upotrijebiti. Ali, meni se čini da na toj brzini više insistiraju birokrati u Bruxellesu, koji bi željeli da riješiti problem prije kraja svog mandata".
U prilog tome govori i izjava Eduarda Kukana u Beogradu, kada je predsjedavajući delegacije Europskog parlamenta rekao „da su sljedeće godine izbori u Europskoj uniji, zbog čega je važno da Beograd i Priština postignu sporazum tokom mandata aktualne Europske komisije i parlamenta".