Milanovićevo vatreno krštenje u Bruxellesu

Međuvladin ugovor o fiskalnom paktu, višegodišnji proračunski okvir, spašavanje Grčke i novi mehanizam stabilizacije eura (ESM), to su glavne teme neformalnog summita na kojem po prvi puta od potpisivanja pristupnog sporazuma sudjeluje novi hrvatski premijer Zoran Milanović. Bit će to odmah i vatreno kršenje za novog predsjednika hrvatske vlade. To je prigoda da Hrvatska predstavi svoja stajališta o svim važnim, aktualnim i vrućim temama Europske unije. Premda Hrvatska do članstva predviđenog sredinom 2013.godine, ima samo status promatrača, njezin predstavnik, premijer Milanović, može sudjelovati u svim raspravama kao aktivni promatrač. Prije summita koji danas (30.1.) počinje u popodnevnim satima, predsjednika hrvatske Vlade Zorana Milanovića primit će predsjednik Vijeća Europske unije Herman Van Rompuy, a nakon toga i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso te povjerenik za proširenje Štefan Füle, a predviđen je i sastanak s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, kao i sudjelovanje na sastanku europskih socijalista i socijademokrata.

Višegodišnji proračunski okvir

Višegodišnji proračunski okvir Europske unije za razdoblje 2014. - 2020. godine također će bit tema, a to je razdoblje kada će Hrvatska biti punopravna članica. Krajem prošloga tjedna na sastanku Vijeća za opće poslove na kojem je sudjelovala hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, proračunski okvir bio je tema. Njegovo prihvaćanje predviđeno je do kraja godine, a prve rasprave su već počele. Radi se o početnoj fazi pregovora koja je važna za sve članice Unije, ali posebno za Hrvatsku koja je u „neobičnom statusu“, kako je izjavila u petak Vesna Pusić, „jer sudjeluje kao promatrač, ali bez prava glasa, no sve odluke vezane uz višegodišnji proračun odnosit će se i na Hrvatsku“. Zbog toga su važne i rasprave na kojima može sudjelovati i Hrvatska, pa će tako i hrvatski premijer Zoran Milanović imati prilike aktivno sudjelovati u stvaranju europske i hrvatske budućnosti na području financija i europskog proračuna do 2020.godine. U tom razdoblju u blagajnu EU-a trebalo bi se sliti nešto više od bilijun eura.

Početak sudjelovanja Hrvatske na summitima Europske unije, premda samo kao promatrač, od velike je koristi. Hrvatska sada neposredno saznaje odluke, osluškuje atmosferu, upoznaje svoje europske partnere i prijatelje još bolje te može unatoč statusu promatrača svojim nastupom i stajalištima potaknuti druge zemlje na pitanja i ukazati prijateljima na probleme čije je rješavanje od zajedničkog a posebice hrvatskog interesa. Tako će premijer Milanović saznati kako Europska unija namjerava ostvariti gospodarski rast, stvoriti radna mjesta, te  kako izgleda učinkovita štednja.

Hrvatska za stolom europskih čelnika

Iz prve ruke Hrvatska može usporediti europske recepte sa svojim  mjerama, mogu se provjeriti moguće primjene u Hrvatskoj, kao i koji doprinos ili hrvatske mjere mogu pomoći možda na europskoj razini. Od izrazitog zanimanja bit će pitanje Grčke, koja se kreće na rubu ponora. Za Grčku s jedne strane mnogi se otvoreno zalažu da joj treba pomoći, s druge pak strane sve je više onih u Europi koji priznaju da Grčka više nije u stanju sama upravljati vlastitim institucijama i strukturama. Zbog toga se predlaže preuzimanje nadzora nad grčkim proračunom.

Zoran Milanović moći će se uvjeriti u snagu i slogu europskog dvojca Merkel-Sarkozy odnosno provjeriti koliko je on još moćan, kakva je opća atomsfera, kako u aktualnoj krizi do izražaja dolaze manje zemlje i kako uopće članice reagiraju na hrvatsku nazočnost u Vijeću Europske unije. Hrvatska od danas više nije ovisna o informacijama iz druge ruke, o potpori drugih u Europskom vijeću. Hrvatska je s ovim summitom započela sjediti za europskim stolom, na kojem više niti jedna tema, niti jedna rasprava, neće proći bez znanja Hrvatske i moguće intervencije hrvatskog predstavnika. Hrvatska od danas zna što se događa u Europskoj uniji i može raspravljati o svim važnim pitanjima koja određuju sadašnjoj i budućnost ne samo hrvatskih već i europskih građana.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: N. Kreizer