Miloševićevi ratnici u vojsci Crne Gore

Viceadmiral Dragan Samardžić nedavno je postavljen za načelnika Glavnog stožera Vojske Crne Gore. Ta vijest, vjerojatno, nikoga ne bi osobito iznenadila da Samardžić početkom devedesetih nije aktivno sudjelovao u vojnim operacijama na jugu Hrvatske.

Zagreb protestirao zbog Samardžićeva imenovanja

Istina je da se njegovo ime ne nalazi na javnosti dostupnim dokumentima o osumnjičenima za ratne zločine, ali je činjenica da je zvanični Zagreb protestirao i kada je Samardžić postavljen za zamjenika načelnika Glavnog stožera crnogorske vojske.

Zbog njegove ratne prošlosti američka administracija mu prošle godine nije odobrila da, u zvaničnoj delegaciji Vojske Crne Gore, posjeti Sjedinjene Države.

Protiv njegova namještenja bio je jedino predsjednik crnogorskog Parlamenta Ranko Krivokapić, koji je također tijekom rata, u uniformi bivše Jugoslavenske narodne armije, "boravio" u Hrvatskoj. I većina aktualnih crnogorskih zvaničnika bili su na neki način uključeni u tzv. „rat za mir“ (rat protiv Hrvatske), pa stoga ne čudi što su na čelnim funkcijama u Vojsci Crne Gore ljudi sa teškom ratnom prošlošću.

"Ilija Brčić je tipičan primjer"

Komentator neovisnog podgoričkog tjednika „Monitor“ Petar Komnenić je u izjavi za Deutsche Welle kazao da je veoma loše što je Crna Gora prihvatila oficire koji tijekom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije nisu poštivali pravila rata i koji su, uz to, bili na pogešnoj strani:

„Žalosno je što je Crna Gora poslije svih tragičnih balkanskih zbivanja u svoje redove, u redove nove vojske, ponovo primila oficire i kadrove koji nisu prošli probu tog vremena. Pokazalo se kao činjenica da u Glavnom stožeru Vojske Crne Gore sjede ljudi koji se tijekom prethodna dva desetljeća nisu pridržavali pravila rata i koji su, to je povijest pokazala, bili na pogrešnoj strani. Tipičan je primjer kapetana bojnog broda Ilije Brčića koji je u Italiji, kao član zvanične državne delegacije, prizemljen i uhićen, zbog toga što je u Hrvatskoj pravosnažno osuđen za krivično djelo „ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Te optužbe istina nikada nisu dokazane do kraja, jer se Brčić nije pojavio na sudu, ali je žalosno da crnogorska država nije vodila računa o biografiji i o činjenju ljudi kojima je popunjavala ključne funkcije u vojsci.“

"Crna Gora praktično nema vojsku"

Umirovljeni general Blagoje Grahovac je za naš radio ustvrdio da Crna Gora faktički danas nema vojsku i da zato nije važno ko obnaša čelne funkcije u toj organizaciji. On je rekao da su zvaničnicima u Podgorici trebali ljudi koji će prihvatati sve njihove zahtjeve, te da će zbog toga Crna Gora imati problema i u procesu priključivanja Sjevernoatlantskom savezu: „Ne razumiju oni tu politiku. Ljudi koji su zaduženi za taj sistem ne razumiju ni politiku ni vojsku. Crna Gora će ući u zonu štete, i političke i ekonomske i sigurnosne štete, sa ovakvim načinom građenja vojske.“

Grahovac je uvjeren da bi za Crnu Goru najbolje bilo da ukine vojsku. Isti je stav analitičara Komnenića, koji dodaje: „Smatramn da bi Crna Gora, ako želi da održi vojsku morala da promijeni tu praksu. Jer, ponovno angažiranje tih sumnjivih kadrova znatno usporava suradnju sa zemljama iz regiona koji te ljude prepoznaju kao problematične.“