Mlada lica u službi političke propagande

Čini se da su po prvi put političke stranke u BiH prepoznale populaciju mladih kao značajno biračko tijelo. Svoje liste obogatili su mladim snagama, a sa plakata se građanima smiješe predstavnici partijskog pomlatka. “Ukoliko je to samo predizborna maska da se plakati uljepšaju mladim licima, onda se tu, nažalost, radi samo o novom populizmu, a bojim se da je to zaista tako”, kaže Rusmir Pobrić, predsjednik političke inicijative “M1 Prava za mlade”.

Predizborna fasada

Ako žele naklonost mladih, samim tim i glasove, prema njegovim riječima, političari će se morati potruditi u postizbornom razdoblju, ponuditi konkretne programe kojima ne moraju upravljati mladi već iskusni stručnjaci koji znaju što rade. Predstavnici političkih stranaka u BiH s ponosom ističu veliki broj mladih članova u svojim redovima. Pomladak predstavlja posebnu i navodno vrlo važnu strukturu unutar stranaka. Postavlja se pitanje imaju li prostora za nove inicijative, za promjenu kadrovske politike unutar partije, ili je stranačka disciplina na prvom mjestu. Andrea Dorić kandidat je Socijalističke partije i u trci je za poslaničko mjesto u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ima 27 godina i tvrdi da su nove ideje i energija u njenoj stranci uvijek dobrodošle, da mladi imaju odriješene ruke. “Mnogo je obrazovanih i stručnih mladih ljudi u politici koji unapređuju svoju partiju. Oni mogu dati novu kvalitetu i mi tome težimo. Bila bi loša poruka da nitko od mladih kandidata ne uđe u skupštinu”, smatra Andrea.

Njen kolega iz Demokratskog narodnog saveza, Boran Bosančić vjeruje da mnogo kvalitetnih pojedinaca nema novac za promociju te da zato ne mogu biti ni izabrani: “Kampanja mnogo košta, cijena jednog bilborda za mjesec dana je tri tisuće maraka. Promocija je neophodna kako bi ljudi čuli za vas, a mnogi nemaju mehanizme da dopru do glasača”, tvrdi Boran. Ipak, evidentno je da su mladi kandidati u ovoj kampanji dobili mnogo više prostora nego ranijih godina. Primijetio je to i politički analitičar Pejo Gašparević. “Rekao bih da je to taktički manevar, mimikrija. Stranke žele poručiti kako su se otvorile novim procesima. Međutim, činjenica je da partije u BiH nisu naklonjene mladim ljudima ni novim idejama.” „To što su pomladili svoje liste, partijama neće donijeti ni korist ni štetu“, smatra Gašparević. “To je jedna politička zanimljivost, a glasove će opet dobiti veterani našeg političkog života. Onog trenutka kad neko mlađeg uzrasta i “neuprljan” dođe na čelo ozbiljne partije, možemo govoriti o pomlađivanju političkih klasa u BiH”, dodaje on.

Preko stranke do posla

Učlanjenje u političku stranku mnogi vide kao prečac do zaposlenja. To je i objašnjenje velikog broja pristalica svih većih stranaka. Od toga većina nema nikakvu korist, pogotovo ako su samo pasivni članovi, ističu mladi političari. “Lažna obećanja su veliki problem. Ljudi se učlane a da ne znaju ni program partije jer im neko obeća posao ili drugu korist. Priključe se partiji samo reda radi”, kaže Andrea Dorić. To ne čudi u situaciji kada do posla u javnom sektoru, koji je najveći poslodavac u zemlji, dolaze samo partijski članovi. Računica je jasna, mladi se vode idejom da vrijedi pokušati. Andrea i Boran ne kriju da im je stranka omogućila zaposlenje. Oboje rade u jednoj državnoj tvrtki i za bosanskohercegovačke prilike su dobro zbrinuti. Dvadesetsedmogodišnja Banjalučanka Jelena Bajić smatra da su mnogi i ušli u politiku jer “nisu imali drugog posla”. Ne znači joj mnogo što svoje vršnjake vidi među kandidatima. “Ne mogu se uhvatiti za ono što nam stranke serviraju posljednjih tjedana tijekom kampanje, pa da im iz tog razloga dam svoj glas. Izlazim na izbore uvijek, ali zaista nemam predodžbu za koga ću ovaj put glasovati. Sve je gore od goreg”, kaže Jelena.

“Političari računaju na generacijska solidarnost”

Student Vojislav Savić smatra da je važan politički program koji zastupaju, a ne da li su mladi ili ne. “Meni osobno to nije nikakvo ohrabrenje. Čak i ako netko od tih mladih dođe na neku funkciju, ne znači da će se boriti za bolji položaj svoje populacije, već će zastupati stranačke interese”, kaže ovaj dvadesetdvogodišnjak. Da će mladi glasati za mlade ne vjeruje ni Mirela Kajkut, kandidat za poslanika u NSRS ispred Srpske demokratske stranke. “Važno je da naša generacija u što većem broju izađe na izbore. U tom smislu mislim da je važno što su mladi dosta prisutni na listama. Nadam se da je to za njih motivirajuće.” Slaže se s kolegama iz suparničkih stranaka u tome da članstvo i aktivnost u stranci većina vidi kao rješenje za nezaposlenost. Ističe da je ona osobno, do posla koji trenutno radi došla isključivo zahvaljujući vlastitom trudu, jer je bila najbolji student u svojoj generaciji a trenutno je na doktorskim studijima.