Volonterke koje spajaju Balkan i EU

"Schüler Helfen Leben" („Učenici pomažu život")  mi je pružio priliku da postanem politički aktivna", kaže 19-godišnja Nina Atanaskova iz Sjeverne Makedonije, koja trenutno volontira u njemačkoj organizaciji za mlade "Schüler Helfen Leben" (SHL) u Neumünsteru. Ova mlada Makedonka je kroz praktičan rad od srpnja 2019. godine ne samo naučila tečno njemački, nego i kako držati predavanja i radionice u školama.

"Ovdje sam jako puno naučila, ali najbolje iskustvo za mene je bio Dan otvorenih vrata Ureda njemačke kancelarke. Tamo smo imali priliku vidjeti gospođu Angelu Merkel ”, govori Nina za DW.

Zajedno s drugim mladim ljudima iz EU-a ona je implementirala projekte koji su usmjereni na anti-diskriminaciju, poticanje mladih na angažman u svojoj zajednici, te podršku izbjeglicama.

Jedna od njenih vršnjakinja je i Lisa Elischer iz njemačkog gradića Sankt Peter-Ording na Sjevernom moru. "Da, naravno da poznajem Ninu! Skupa radimo na podcastu na njemačkom jeziku o angažiranju mladih. Zove se 'Mach doch!'", oduševljeno priča 20-godišnja Lisa o svojoj suradnji s Ninom Atanaskovom.

Mladi na Balkanu nemaju dovoljno mogućnosti

Lisa već nekoliko godina volontira za SHL. Kroz svoj rad je posjetila i Bosnu i Hercegovinu, a donedavno je bila u Srbiji gdje je provela osam mjeseci radeći u partnerskoj organizaciji SHL-a „Atina". Tamo je pomagala migrantima i mladima koji su preživjeli trgovinu ljudima ili neki drugi oblik nasilja ili eksploatacije. U ožujku se zbog korona-krize morala vratiti u Njemačku.

Danas ima mnogo prijatelja u regiji i želi se što prije vratiti natrag kako bi mogla direktno pomoći svima kojima je pomoć potrebna. „Zavoljela sam regiju jugoistočne Europe", kaže ona.

Obje djevojke istog su mišljenja kada su u pitanju razlike između jugoistočne Europe i Njemačke: nedostatak perspektive za mlade. Kako bi se riješio upravo taj problem, generalni direktor SHL-a Ansgar Seng smatra da omladinske organizacije u svim zemljama zapadnog Balkana trebaju biti glas mladih u politici i društvu, te se zalagati za njihova prava.

„Kako bismo podržali rastuću europsku zajednicu u narednih nekoliko godina namjeravamo intenzivirati međunarodnu razmjenu mladih iz jugoistočne Europe s Njemačkom i drugim zemljama EU-a", navodi on u razgovoru za DW.

Volonteri SHL-a su također najviše zainteresirani za razmjenu, ali i da budu aktivni i korisni, jer tih mogućnosti u svojoj domovini nemaju. „Naši sustavi i društva na Balkanu nisu tako dobro razvijena i mladi ljudi nemaju mogućnosti da budu aktivni, ali ja sam tu mogućnost dobila kroz SHL projekte. I to ne samo u Sjevernoj Makedoniji, već i u BiH, a sada i ovdje u Njemačkoj ", objašnjava Nina, koja je u Neumünsteru preuzela nadležnost za regionalnu koordinaciju.

To potvrđuje i Elischer povlačeći paralele života u Njemačkoj i života na Balkanu: „Ja dolazim iz okruženja u kojem nitko ne mora dva puta razmišljati o onome što će se dogoditi nakon škole. S druge strane, ono što sam primijetila u Srbiji jest da su ljudi puni cinizma i nemaju tako dobre perspektive za budućnost, ali i pored toga, oni naprave mnogo od onoga što imaju."

SHL: Preko milijun eura za mlade svake godine

Angažman mladih u Njemačkoj može se vrlo dobro ilustrirati na osnovu činjenica: više od 60.000 studenata širom Njemačke jedan dan u godini radi u nekoj tvrtki, a njihove dnevnice se doniraju mladima koji trebaju pomoć u jugoistočnoj Europi, Jordanu i Njemačkoj.

Tako izgleda „Društveni dan" koji organizira „Schüler Helfen Leben". Suma koja se na kraju sakupi iznosi preko milijun eura. Od prvog „Društvenog dana" koji je organiziran 1998. godine, SHL je sakupio više od 30 milijuna eura.

Od prikupljenog novca, organizacija podržava na stotine projekata širom svijeta. Dio novca se koristi i za projekte partnerskih organizacija „Atina" u Beogradu ili „Arsis" u Tirani, ali i za regionalni ured SHL-a u Bosni i Hercegovini. Većina projekata fokusirana je na mlade, migrante, ali i mlade iz grupa na marginama društva, kao što su Romi.

Cilj takvih projekata, kako navodi Jelena Hrnjak iz organizacije „Atina", koja pored ostalih ugroženih grupa radi s migrantima i mladima koji su pretrpjeli nasilje, je da upravo ti mladi, uz podršku, sami pronađu rješenje za svoj rast i razvoj: „Da se vrate u obrazovni sustav ili se prekvalificiraju, profesionalno orijentiraju i vrate u normalne tokove društva nakon oporavka koji za njih može biti jako dug i mukotrpan".

Zbog toga je suradnja SHL-a i partnerskih organizacija vrlo važna da bi se pronašla održiva rješenja za ove probleme, objašnjava Ansgar Sang za DW.

#GemeinsamSolidarisch

Zbog pandemije korona virusa je "Društveni dan" SHL-a, koji se uvijek održavao u lipnju, odgođen za 1. listopada. No, bez obzira na to, nisu sve aktivnosti ove organizacije odgođene: „Korona je promijenila rad na terenu i ljudima smo počeli dijeliti humanitarne pakete za koje smo posebno skupljali donacije", objašnjava Seng. Paketi s higijenskim proizvodima i hranom uglavnom su donirani romskim tinejdžerima i djeci, te izbjeglicama koji su ostali zaglavljeni na tzv. Balkanskoj ruti ili u Jordanu, gdje mnoge humanitarne organizacije trenutno zbog korone ne mogu normalno funkcionirati.

Mladi pored toga koriste i nove globalne trendove kako bi prikupili donacije. Organizirali su online koncert na kojem je nastupio i bosanskohercegovački bend Helem Nejse. Nina Atanaskova je moderirala taj koncert prošlog mjeseca na YouTubeu i drugim platformama. Koncert je održan pod hashtagom #GemeinsamSolidarisch (#ZajednoSolidarni).

Jelena Hrnjak vidi pozitivan razvoj među mladima: „Mladi ljudi nisu pasivni. Preuzimaju odgovornost za svoj život, čak i ako trenutno žive u nedostojnim uvjetima. Oni sebe vide kao pokretače te promjene".

To je nada za balkanske zemlje i Europu, jer, kako kaže Ansgar Seng, „nacionalizam i autoritarne političke strukture sve su više popularne u mnogim europskim zemljama, a posebno u jugoistočnoj Europi".