Mladi imaju negativnu sliku o islamu
7. lipnja 2018
Jako puno mladih smatra da muslimanske žene uvijek ugnjetava neki nasilni muškarac. Oni generalno vjeruju u to da su mnogi muslimani skloni nasilju i islamizmu.
Islamofobne pozicije mladih istovjetne su onima koje kolaju u javnosti i po medijima, kaže za DW Lamya Kaddor, islamologinja i voditeljica istraživačkog projekta. Mladi ljudi rođeni oko 2001. godine, očito ne mogu zaobići određene slike islama, dodaje naša sugovornica.
Za potrebe studije Sveučilišta Duisburg-Essen, izrađene po nalogu Zaklade Mercator, istraživačice su provele dubinske intervjue s 20 učenica i učenika iz savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, te analizirale preko 800 islamofobnih izjava.
Pritom su otkrile kako su središnje teme spol i vjerska praksa, odnosno navodno rašireno nasilje i navodna neciviliziranost muslimana. Znanstvenice su istražile i zašto mladi zastupaju islamofobne pozicije, dakle gdje je pritom veza s njihovom vlastitom biografijom. Lamya Kaddor opisuje prije svega dva obrasca ponašanja.
Najprije postoji model takozvanog „predstavnika": pritom je neka osoba iz okruženja ispitanih mladih ljudi „predstavnik" svih muslimana ili islama. Neprijateljski stav je onda rezultat (pretpostavljenih) karakteristika te osobe.
Drugi je obrazac „kolektivna povijest": po njemu mladi negativno misle o muslimanima kada za to postoje uporišne točke u vlastitoj obiteljskoj povijesti, na primjer kada obitelj ili njezino okruženje ima veze s bliskoistočnim sukobom.
Ipak postoje i određeni „lomovi" u negativnim stavovima, jer mladi često razlikuju između relevantnih i osobnih razina poimanja. „Jedna izjava na primjer je bila: marama je simbol potlačenosti žena. Ali moja školska prijateljica je nosi dragovoljno", kaže Lamya Kaddor.
Islam je za njih konstrukcija koju često vide negativno, a istovremeno su mladi u svom životnom okruženju sposobni i diferencirati i reflektirati. Upravo se tu mora staviti naglasak u društveno-političkom obrazovanju, smatra Kaddor. "Moramo jačati te kompetencije."
Pedagoške preporuke
Istraživanje je baš zato provedeno u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji, saveznoj pokrajini u kojoj postoji velika doza multikulturne raznolikosti. U toj pokrajini živi puno muslimana, tamo su njihova religijska praksa i njihovi simboli za većinu mladih ljudi „normalan sastavni dio društvenog života", tvrde autorice.
Njihov je cilj razvoj koncepta obrazovnog rada u školama. I zato ih posebno zanima kako mladi razvijaju islamofobne stavove – iako su muslimani sastavni dio njihove svakodnevice, iako imaju osobna iskustva s njima. U sljedećoj fazi znanstvenice žele istražiti koliko su uopće raširene islamofobne pozicije mladeži. I na koncu će one dati preporuke učiteljicama i učiteljima, pedagoginjama i pedagozima o tome kako se trebaju odnositi s islamofobnim stavovima mladih ljudi.
To je prosvjetiteljstvo o islamofobiji jako važno, naglašava Lamya Kaddor, pogotovo u kontekstu vrućih debata, na primjer u njemačkim talk-show emisijama na televiziji. Mnogi mladi ljudi izražavaju islamofobne stavove iako to sami ni je primjećuju. Kod mladih se, tvrde autorice studije, još u ranoj fazi može početi s radom kako njihove negativne slike o islamu ne bi - očvrsnule.