Mogu li Hrvati i Srbi zajedno odavati počast žrtvama rata?

O odavanju počasti žrtvama rata, odnosima Hrvata i Srba u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti razgovarali smo s predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Miloradom Pupovcem.

Milorad Pupovac: Na zajedničkom sastanku Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog vijeća općina (15.11.2012.) ćemo donijeti odluku o tome kako ćemo mi, institucije srpske zajednice u Hrvatskoj, doprinijeti komemoriranju žrtvama u Vukovaru, i Hrvatima i Srbima, ali isto tako i svim drugim žrtvama u ratnom razdoblju 1991-1992. u Hrvatskoj.

DW: Bude li odluka ipak u prilog tome da se ide, tko će sačinjavati delegaciju Srba iz Hrvatske?

Vidjet ćemo kako će to izgledati: da li će biti zasebna komemoracija institucija srpske zajednice ili na neki drugi način. Prvi korak ne smije biti takav da izazove nesporazume i saplete noge onima koji trebaju napraviti sljedeći korak.

Očigledno je da još uvijek nije sazrela svijest o potrebi zajedničkog komemoriranja Hrvata i Srba, odnosno da kultura sjećanja još nije zaživjela na pravi način.

Tu svijest još treba graditi. Mi pozivamo na to da gradimo politiku sjećanja koja neće obnavljati rat, koja neće ponovo dijeliti ljude i koja neće zloupotrebljavati žrtve, nego ih pretvoriti u povod za gradnju mira i zajedničkog života u Vukovaru, ali i na drugim mjestima.

Vukovarske rane još su uvijek svježe i vidne. Jeste li, usprkos svemu, zadovoljni kako Vukovar danas izgleda?

Mi smo zadovoljni onim što smo postigli, ali nismo zadovoljni zbog onoga što nismo postigli. A nismo postigli da Vukovar ne bude podijeljen grad, nismo zadovoljni kakvo je ekonomsko stanje u Vukovaru. Dakle, te dvije stvari još uvijek moramo mijenjati. Jedan od načina je da počnemo graditi politiku sjećanja u kojoj će biti mjesta za sve. A drugi način je da stvaramo vlasti u Vukovaru i okolici koje će biti u stanju centralnu vlast u Zagrebu usmjeriti prema tome da Vukovar dobije razvojne potencijale.

Što zamjerate centralnim vlastima u odnosu prema prije rata bogatim krajevima Slavonije, Baranje ...?

Nažalost, cijela Slavonija, cijela Baranja i niz drugih krajeva Hrvatske su više politički nego što su razvojno osmišljeni. I centralna vlast još uvijek nije pronašla način za osmišljavanje razvojnih programa, a lokalne vlasti također nisu još uvijek dovoljno praktične i pragmatične u tome.

U vrijeme dok je predsjednik Srbije bio Boris Tadić, on i hrvatski predsjednik Ivo Josipović pokrenuli su stvari s mrtve tačke, i u smislu razvoja kulture sjećanja. Tadić se poklonio žrtvama na Ovčari, Josipović žrtvama u Paulin Dvoru. Otkako je Nikolić na vlasti, zastoj je više nego evidentan.

Zastoj je evidentan. Suradnja postoji na nižem nivou, ali na visokom političkom nivou te suradnje nema i mi to u Hrvatskoj jako osjetimo.

Razgovor vodio Dinko Gruhonjić (Novi Sad)

Milorad Pupovac, lingvist i profesor na Zagrebačkom sveučilištu, održao je  jučer na novosadskom Filozofskom fakultetu predavanje na temu "Jezična politika u postjugoslavenskim zemljama. Pupovac je ocijenio da je u regiji jezik od 1990. naovamo zapravo zloupotrijebljen u političke svrhe, čime je ugrožena sloboda jezika i njegova emancipatorska uloga. On se stoga založio za kritičku analizu jezičnog diskursa u postjugoslavenskim zemljama, posredno optužujući lingviste za neku vrstu kukavičluka, s obzirom da se uglavnom ne bave takvom vrstom kritike politički zloupotrijebljenog jezika.