261211 Syrien Homs

Sirijski režim ne daje naslutiti da će se suzdržati u nasilju zbog početka misije promatrača Arapske lige. Homs, treći najveći grad u zemlji u blizini sjeverne granice s Libanonom, i dalje je pod opsadom vojske. Što se događa unutar tog milijunskog izoliranog grada, nije poznato. Stanovnici javljaju arapskim televizijskim postajama o žestokoj pucnjavi, borbama između pobunjenika i vojske i brojnim žrtvama.

Trećina od 5.000 ljudi koji su, prema navodima UN-a, poginuli u Siriji od početka pobune protiv predsjednika Asada, živote je izgubila upravo u Homsu. Dezerteri pak tvrde da su neke gradske četvrti proglasili zonama slobodnima od državne sile. Unatoč zataškavanju koje sustavno provodi režim, izvještaju izbjeglica poput Umm Wisam koja je uspjela pobjeći u Jordan donekle daju uvid u stanje u Homsu: "Kad se u nekoj četvrti počne prosvjedovati, kažnjavaju sve, pucaju tenkovima i onemogućuju opskrbu hranom, gorivom i plinom". Stanovnici potvrđuju da nasilje u međuvremenu primjenjuju obje strane. Izvjesno je i da se u Homsu već tjednima vodi građanski rat. Poznato je i da ima vjerskih sukoba - između sunita i manjinskih alavita kojima pripada i Asad - ubojstava i otmica na obje strane. Najviše pod takvim stanjem pati civilno stanovništvo zbog čega oporba traži da prva skupina promatrača pod hitno ode u Homs.

Zabranjen ulaz u "vojno osjetljive" objekte

Arapske države su nakon tjedana odugovlačenja Damaska uspjele sa Sirijom dogovoriti kontrolu povlačenja tenkova i vojnika iz kriznih žarišta i puštanje zatvorenika na slobodu. 50 promatrača počinje svoju misiju u desetočlanim skupinama. Louay Safi iz Sirijskog nacionalnog vijeća, najvažnijeg organa političkog otpora kaže: "Oni moraju prvo u Homs koji je stalno pod paljbom. Naravno da će sirijski organi igrati s njima svoje igrice, ali promatrači su izvrsni stručnjaci. Nadamo se da će oni pridonijeti zaštiti stanovništva u Homsu i na drugim mjestima, ali to konačno ovisi ipak o režimu".

Taj režim je pak uspio isposlovati da promatrači ne smiju ulaziti u takozvane "vojno osjetljive" objekte, što je vrlo širok pojam. Oporba se boji da bi se u njih mogli otpremati zatvorenici kako bi ih se sklonilo od očiju promatrača. No, glavno pitanje o kojemu će ovisiti uspjeh njihove misije bi trebalo biti hoće li oporba revidirati svoje kategoričko odbijanje dijaloga s režimom. To, naime, predviđa paket rješenja koji je dogovorila Arapska liga. Ako se to ne bi dogodilo, misija bi propala. Trenutno se, međutim, ne čini da bi moglo doći do velike promijene stajališta oporbe - sve su se skupine jasno izjasnile kako ne namjeravaju sjesti za pregovarački stol s ubojicama.

Autor: Ulrich Leithold, Amman/ dd

Odg. ur.: Snježana Kobešćak