Holokaust nad Sintima i Romima: sjećanje i opomena

2. kolovoza 1944. je u plinskim komorama tzv. "Ciganskih logora", pogubljeno posljednjih 4.300 Sinta i Roma. Ovaj dan je postao simbolom za Holokaust nacista nad preko 500.000 Sinta i Roma u okupiranoj Europi.

Mi se prisjećamo ovih žrtava, prisjećamo se svih žrtava genocida nad Sintima i Romima i prisjećamo se svih žrtava nacionalsocijalizma. Ovaj dan je za Sinte i Rome u cijeloj Europi od velike važnosti. Sjećanje na žrtve nacističkog genocida je postalo sastavni dio našeg identiteta.

Europski parlament je u jednoj odluci od prije pet godina 2. kolovoza proglasio Europskim danom sjećanja, a od zemalja članica EU-a se još uvijek traži da 2. kolovoza u svojim zemljama proglase danom sjećanja na Holokaust nad Sintima i Romima. Poljska je kao prva europska država ovaj dan priznala kao dan sjećanja.

Anticiganizam, antisemitizam i rasizam su sve nasilniji

Zbog etabliranog rasističkog nacionalizma u mnogim zemljama, Europa se danas nalazi pred velikim izazovima. Svijest o našoj demokraciji, pravnoj državi i našim europskim vrijednostima već odavno nije jamac očuvanja demokracije jer nacionalističke stranke i vlade u mnogim europskim zemljama nalaze potvrdu upravo u tom rasističkom nacionalizmu.

Već dulje vrijeme smo svjedoci širenja mržnje prema Sintima i Romima, prema Židovima i ostalim manjinama. Napadi na sinagogu u Halleu u listopadu prošle godine ili u na jedan kafić u Hanauu u kojem su se okupljali stranci u veljači ove godine, su najnoviji primjeri za jedan, sve agresivniji i nasilniji anticiganizam, antisemitizam i rasizam.

Podjele u društvu su loše za Sinte i Rome

Sinti i Romi u Europi žive već preko 700 godina i državljani su zemalja u kojima žive. Nacisti su ti koji su nas isprva popisali i odvojili od ostatka društva, oduzeli nam državljanstvo i građanska prava i na kraju nas deportirali sa ciljem da nas potpuno unište. Rasizam nacista, koji se temeljio na ekstremnom i radikalnom antisemitizmu i anticiganizmu, je zapravo bio glavni aspekt Trećeg Reicha i odlučan za Holokaust - zločin nad čovječanstvom, dotad nezapamćeni raskid sa civilizacijskim normama.

20. stoljeće su obilježila dva svjetska rata i nebrojeni drugi ratovi u gotovo svim dijelovima svijeta. Sada, u 21. stoljeću, smo suočeni s jednom situacijom u kojoj demokracije proživljavaju proces samouništenja, u kojoj se državno-pravni principi sustavno ukidaju i u kojoj suprotstavljene strane unutar jednog društva jedva da još mogu ili žele govoriti jedna s drugom.

Sve to skupa je jedna neodrživa situacija koju možemo prevladati samo zajedničkim naporima. Za Rome u Europi ova podjela u mnogim društvima kontinenta predstavlja posebnu opasnost. Napetosti u društvu se oduvijek i još uvijek se prelamaju preko leđa manjina u jednom društvu. Trenutno ponovno postoji opasnosti pogroma nad Romima.

Europske vlade moraju prezirati anticiganizam, antisemitizam i rasizam

Auschwitz je savjest zajednice vrijednosti demokratskih država. Mi ne smijemo više šutjeti i umanjivati značenje, mi ne smijemo odvraćati pogled pri prvoj pojavi rasizma, kada se nacionalizam okreće protiv Europe i naših zajedničkih demokratskih vrijednosti, kada nacionalisti i ekstremni desničari žele ukloniti našu demokraciju i pravnu državu. Sada je zadatak europskih vlada da se napokon nedvosmisleno i dugoročno preziru anticiganizam, antisemitizam i rasizam. Središnje vijeće njemačkih Sinta i Roma stoga pozdravlja "Neovisno povjerenstvo anticiganizam" koje je osnovala Njemačka vlada i čija je zadaća analizirati  anticiganizam u Njemačkoj i razviti metode i prijedloga u borbi protiv ove pojave.

To je obveza koja proizlazi iz iskustva Auschwitz-Birkenaua i ostalih koncentracijskih logora i djelovanja pripadnika SS-a i s kojom se svi mi u Europi moramo suočiti.

Romani Rose je od 1982. predsjednik Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma.