Moldavija: lokalni izbori i geopolitički interesi

Šef moldavske obavještajno-sigurnosne službe (SIS) Aleksandru Musteata u ponedjeljak (30. listopada 2023.) je potvrdio informaciju koja se odavno nasluäivala: SIS posjeduje operativne informacije i dokaze da će Ruska Federacija pokušati utjecati na izbore u Republici Moldavijiu nedjelju. „To se radi putem različitih metoda, uključujući nelegalno financiranje stranaka tijekom izborne kampanje, kupovinu glasova i korupciju kandidata, ali i kroz kampanje dezinformiranja“, rekao je šef SIS-a. U tom kontekstu, Musteata je pozvao Komisiju za izvanredne situacije da odmah zatvori šest televizijskih stanica i 31 web portal koji su uključeni u „informativne napade na Moldaviju“.

Prethodno su suspendirane licence šest drugih televizijskih stanica i blokirano je na desetine sajtova koji opravdavaju rat Rusije protiv Ukrajine.

Kompliciran geopolitički kontekst

Lokalni i općtinski izbori 5. studenog 2023. su od velikog značaja jer testiraju raspoloženje stanovništva nakon dvije godine proeuropske vlasti – perioda tijekom kojeg je Republika Moldavija uspjela postati kandidat za članstvo u EU, dok se nalazila u sjenci ruske agresije protiv Ukrajine.

Međutim, rat u neposrednoj blizini značajno je utjecao na ekonomiju male države između Rumunjske i Ukrajine. U 2022. godini, kao rezultat ruske ucjene, Moldavija je doživjela najgoru energetsku krizu u svojoj povijesti, koja je rezultirala inflacijom od preko 30 posto. I dalje izuzetno jaka ruska propaganda iskoristila je ovaj rast cijena da kompromitira proeuropsku vladu.

Iako je vlada, uz pomoć EU-a i drugih vanjskih partnera, uspjela nadoknaditi 50 posto računa građana prošle zime, financijski teret za porodice je ostao veoma visok, što je, prema anketama, naštetilo ugledu vladajuće stranke PAS (Stranka akcije i solidarnosti). Međutim, građani i dalje imaju najviše povjerenja u stranku reformske predsjednice Maje Sandu.

Unatoč svim problemima, Moldavija je izašla jača iz energetske krize koju je Rusija pokrenula 2022. godine. Čini se da su ljudi postali svjesni potrebe za nepovratnim raskidom s Rusijom, tako što su velikom većinom podržavali energetske projekte koje je pokrenula aktuelna vlada. Već više od godinu dana Kišinjev nije kupio ni jedan kubični metar plina od ruske korporacije Gazprom, a u naredne dvije godine bit će puštena u rad dva visokonaponska dalekovoda koja će povezati energetski sustav zemlje sa Rumunjskom.

Već je u funkciji i moldavski plinovod povezan s Rumunjskom. To znači da zemlja više ni na koji način neće zavisiti niti od ruskog plina, niti od proizvodnje električne energije (koja se bazira na ruskom plinu) u elektrani Cuciurgan, koju kontrolira proruski separatistički režim u Pridnjestrovlju.

Glavna tema - predsjednički izbori 2024

Lokalni izbori u nedelju također su važni s obzirom na predsjedničke izbore 2024. godine. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Kremlj je poduzeo mnoge napore kako bi destabilizirao Republiku Moldaviju i srušio ustavni poredak u toj zemlj, s ciljem blokiranja njenog europskog kursa. Rusiji su u tome pomagale i još uvek pomažu stranke korumpiranih oligarha koji su pobjegli iz zemlje nakon neuspjelog pokušaja državnog udara 2019.

Osobe koje su već djelomično osuđene ili su na međunarodnim potjernicama, uz podršku iz Moskve, udružile su svoj financijski kapital i ulažu velika sredstva u razne stranke i kandidate. Cilj im je da kasnije iskoriste dobar rezultat kako bi izazvali kaos, društvenu polarizaciju i političku osvetu. Iako su njihovi kandidati dosad služili samo proruskim strankama i bili odlučni protivnici procesa pridruživanja Republike Moldavije EU-u, neki sada tvrde da su proeuropski orijentirani. Jedni se okreću sredini društva, dok drugi hvale Rusiju i Putinove surove postupke u Ukrajini.

Prema anketama, 30 posto Moldavaca opravdava rusku invaziju na Ukrajinu. Ono što ujedinjuje sve ove kandidate, bez obzira na stranačku pripadnost, je njihova mržnja prema proeuropskoj vladi, posebno prema zapadno orijentiranoj predsednici Maji Sandu. Loš rezultat proeuropskih snaga na lokalnim izborima mogao bi utjecati i na predsjedničke izbore 2024. godine.

Procjene vlasti su jasne: kriminalna grupa želi povratiti kontrolu nad zemljom kako bi je učinila dostupnom Putinu. Nakon što je Ustavni sud zabranio stranku SOR odbjeglog oligarha Ilana Sora, koja je klasificirana kao kriminalna organizacija, on je za aktuelnu izbornu kampanju aktivirao nekoliko drugih stranaka koje postoje samo formalno, a za koje su moldavski tužitelji tvrdili da se financiraju potpuno ilegalnim metodama. Gotovo svakog tjedna policija vrši racije tijekom kojih pronalazi ogromne količine novca. Novac je u zemlju donošen u gotovini, putem kurira, ponekad uz konzultacije s graničnom policijom ili putem kreditnih kartica izdatih u Dubaiju.

Ilan Sor, koji je najverojatnije u Izraelu, nalazi se na listi međunarodnih sankcija EU-a, SAD i drugih država - kao i Vladimir Plahotnjuk, još jedan oligarh kojeg traži moldavsko pravosuđe zbog pljačke zemlje u razdoblju od 2014. do 2019. godine. Plahotnjuk je kontrolirao državne institucije preko parlamentarne većine korumpiranih zastupnika tijekom zloglasnog „pljačkanja milijarde“. U to vreme iz moldavskog bankarskog sustava je nestalo oko milijardu dolara. Za sada nema pouzdanih informacija o tome gdje se oligarh nalazi.

Borba za glavni grad

Najvažnija politička borba na izborima lokalnim godine vodit će se oko glavnog grada Kišinjeva. Za mjesto gradonačelnika se prijavilo 27 kandidata – rekordan broj. Većina njih su statisti koji su poslani u izbornu trku kako bi oteli glasove proeuropskog biračkog tijela i iskoristili izborne rasprave za diskreditiranje aktuelne vlasti. Kandidati sa najvećim izgledima su aktuelni gradonačelnik Jon Čeban, koji vodi u anketama, i kandidat PAS-a Lilijan Karp.

Čeban, nekada vodeći član Komunističke partije, na mjesto gradonačelnika je 2019. godine došao uz podršku socijalista predvođenih proruskim predsjednikom Igorom Dodonom. Sada je lider nove stranke pod imenom „Alternativni nacionalni pokret“, koja zvanično podržava europsku integraciju. No, nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju između Republike Moldavije i EU-a 2014. godine, Čeban je rekao da će taj sporazum odvesti zemlju „do katastrofe“.

Njegov glavni protiukandidat Lilijan Karp je zastupnik stranke PAS u moldavskom parlamentu, predsjednik Parlamentarne komisije za nacionalnu sigurnost i zagovornik ujedinjenja Moldavije s Rumunjskom.

Prema najnovijim anketama, vladajuća stranka PAS mogla bi dobiti oko 20 posto glasova širom zemlje. Slijede Blok komunista i socijalista s nešto manje od 12 posto, i Čebanov pokret s oko 6 posto glasova.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu