Monitoring zbog Gay Pridea?

Prvi Gay Pride, što se u subotu (12.06.) trebao održati u Splitu, otkazan je zbog nemogućnosti 400-tinjak policajaca da zaštite oko 200 pripadnika LGBT (lezbijske, gay, biseksualne, transeksualne...) zajednice od oko 10 tisuća anti-gay pobornika. Skup je završio s petoro ozlijeđenih, privedeno je 300 osoba, a aktivisti i novinari su evakuirani. Usprkos oštrim osudama najvišeg državnog vrha, već su stigle prve negativne političke reakcije po Hrvatsku.

Kod predsjednika

Nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj Stella Ronner Grubačić, koja je sudjelovala na splitskom Gay Pridu, najavila je kako će njena država „tražiti nadzor i nakon zatvaranja pregovora, tijekom cijelog postupka ratifikacije, sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju“. Za Ronner Grubačić anti-gay prosvjedi su bili zastrašujući te su potvrda kako je Hrvatskoj potreban monitoring. Istaknula je da su ljudska prava itekako važan dio Poglavlja 23, čije zatvaranje tek treba uslijediti. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je da je policija već podigla prekršajne prijave. „Dalje je stvar u rukama pravosuđa. Oni su bili ti na terenu, koji su mogli vidjeti pravo činjenično stanje.“, izjavio je Bošnjaković.

Borci za prava seksualnih manjina najavili su skorašnji susret s predsjednikom Ivom Josipovićem i nekoliko stranih veleposlanika kako bi se požalili na način na koji se državni aparat, policija, pa i Sindikat državnih službenika odnose prema LGBT osobama. Jer, kako je izjavio Marko Jurčić iz Zagreb Pride-a, za njih je potpuno neprihvatljivo da im se poručuje kako su trebali odabrati neki više „gay friendly“ grad.

Negativan image

Profesor Damir Grubiša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti za DW je izjavio kako je Hrvatska samo dan nakon odluke o zaključenju pregovora upropastila svoj image jednim primjerom divljaštva „jer je normalno da se zbog takvog ispada postavlja pitanje je li Hrvatska u stanju zaštiti ljudska prava svojih građana.“ Grubiša procjenjuje da će nasilje u Splitu imati negativne posljedice po članstvo Hrvatske u Uniji.

Provala nasilja i negodovanja prema gay populaciji u Splitu dogodila se, inače, uoči desete godišnjice prvog Gay Pridea, a što se planira obilježiti u Zagrebu. “Bespoštedno, odlučno i beskompromisno ćemo ustrajati u suzbijanju fašizama, neoustaštva, nacionalizma, ksenofobije, šovinizma i seksizma – do njihovog potpunog nestanka. Jer s fašistima se ne razgovara.”, poručuju organizatori Zagrebačkog gay pride-a, najavljenog za 18. lipnja.

Reakcije sindikata i Crkve

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) oglasio se priopćenjem u vezi splitskog slučaja. „Dok Hrvatska i svijet bruje zbog nasilja prema sudionicima splitskog Gay Pridea, a domaći mediji se natječu u optužbama na račun policije zbog navodno nedovoljnih mjera osiguranja i smjenjuju ministra Karamarka po stoti puta, nitko ne postavlja pitanje zašto se parade „veselog ponosa“ održavaju baš u onim gradovima u kojima se može očekivati „nevesela“ reakcija njihovih žitelja. Treba li odgovornost za splitski incident snositi isključivo policija ili su „sukrivci“ i oni koji su ga odabrali za svoju povorku ponosa.“, navodi se u priopćenju za javnost, što ga potpisuje glavni tajnik tog Sindikata Siniša Kuhar. U priopćenju se članovi toga sindikata pitaju i „zašto se smatra da će građani Hrvatske postati osjetljiviji za prava homoseksualaca, lezbijki i transrodnih skupina njihovim marširanjem ulicama gradova.“

Blizak takvim stajalištima je i katolički teolog i bivši ministar Adalbert Rebić. „Protiv svakog sam nasilja, ali sam i protiv gay parada. Poštujem tuđe mišljenje, ali neka homoseksualci i lezbijke to ostanu unutar svoje privatnosti. Nije nam potreban još i homoseksualizam javnosti.“, izjavio je Rebić, koji za nasilje u Splitu, osim samih nasilnika, smatra i organizatore Pridea. „Bacanje kamenja izraz je nekulture, ali izraz nekulture je i homoseksualizam.“, zaključio je Rebić u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak