"Monstrum iz Mindanaa"

Iz daljine katedrala u Manili djeluje kao dvorac. Ponosno i snažno nadvisuje centralni Trg Rima u srcu metropole. To je 450 godina star pokazatelj koliko je velik utjecaj Katoličke crkve još uvijek u ovoj južnoazijskoj državi. Više od 80 posto Filipinaca su katolici, brojni među njima su veliki vjernici. Stoga se može poći od toga da će posljednji apel filipinske Biskupske konferencije biti vrlo pažljivo registriran. Biskupi smatraju da su bili prisiljeni poslati upozorenje. "Ne glasajte za kandidate čije pozicije nisu samo politički opasne, već su i moralno neodgovorne", naveli su biskupi u apelu. Iako ni jedno ime nije navedeno u ovom apelu svim Filipincima je jasno protiv koga je apel upućen.

Sve radikalnije izjave

On se zove Rodrigo Duterte i predstavnicima crkve je već odavno trn u oku. Ovaj 71-godišnjak slovi kao favorit na predsjedničkim izborima koji se održavaju ovog ponedjeljka (9.5.2016.). On zastupa djelomice radikalne pozicije i nepristojnim uvredama, radikalnim izjavama i privatnim eskapadama izaziva čitav niz skandala.

Pri tom se Duterte vrlo kasno odlučio kandidirati za predsjednika. On je prijavio kandidaturu dva mjeseca nakon isteka roka za slanje prijava. Unatoč tome mu je kandidatura odobrena. U međuvremenu vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja. "Normalno je da politički kandidati tijekom izborne kampanje bivaju percipirani sve umjerenije jer se pokušavaju otvoriti i za druge biračke slojeve i djelovati manje polarizirajuće", kaže Siegfried Herzog, voditelj Ureda za jugoistočnu Aziju Zaklade Friedricha Naumanna u Bangkoku. "No Duterte je napravio točno suprotno i u svojoj predizbornoj kampanji davao sve radikalnije izjave."

Tako je Duterte izjavio da želi započeti "krvavi rat" protiv kriminala i brojne kriminalce objesiti. Već tijekom njegovog mandata na mjestu gradonačelnika Davaoa 80-ih i 90-ih godina on je navodno surađivao s eskadronima smrti usljed čijeg djelovanja je više od 1.000 ljudi izgubilo život. Komisija za zaštitu ljudskih prava i demokratske kontrolne instance su stoga Duterteu u ovom smislu prije opterećenje. Stoga je on već najavio da će, ukoliko postane predsjednik, raspustiti parlament i uspostaviti revolucionarnu vladu. "Davao je 80-ih i 90-ih godina zaista bio jedno od mjesta u kojima nije bilo vladavine zakona na Filipinima. Građani Davaoa su ga stalno ponovo birali. Oni smatraju da bi se on ponovo pobrinuo za više reda u gradu", kaže Herzog. "Međutim nitko nije računao s tim da će on odjednom na nacionalnoj razini igrati takvu ulogu."

Crkva pokušava spasiti izbore

Duterte polarizira filipinsko društvo kao ni jedan drugi kandidat ranije. Predsjednica filipinske Komisije za zaštitu ljudskih prava i bivša ministrica pravosuđa Leida de Lima nedavno je upozorila na to da je Duterte "monstrum kojeg neizostavno treba zaustaviti". Duterte se rado hvali svojim iskustvima sa ženama i svojom ljubavlju prema vijagri. Osobito oštro negodovanje je izazvao kada, praćen smijehom svojih pristaša, nije osudio grupno silovanje jedne australske časne sestre, već je rekao da su počinitelji "njemu kao gradonačelniku trebali dati prednost".

Papu Franju je jednom prilikom nazvao "kurvinim sinom" jer je tijekom državnog posjeta Filipinima u siječnju promet u Manili bio paraliziran. To je čak i za Crkvu bilo previše. Stoga ona u međuvremenu mobilizira široku frontu ljudi protiv Dutertea koji, prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, može računati s više od 30 posto glasova. U skladu s Ustavom u ovoj zemlji se održava samo jedan izborni krug u kojem pobjeđuje kandidat koji osvoji najviše glasova što bi u Duterteovom slučaju bilo dovoljno.

Može li apel Crkve presudno utjecati na ishod izbora ipak je neizvjesno. "Frustracija građana političkim establišmentom je vrlo velika", kaže Siegfried Herzog. Na Filipinima su prisutne velike socijalne razlike, kriminal je sveprisutan, pravosuđe je preslabo i nepovjerenje prema državnim organima sigurnosti je veliko. Osim toga Filipini su među zemljama s najvećim gospodarskim rastom u jugoistočnoj Aziji - naravno veliki dijelovi stanovništva nemaju koristi od standarda koji je u porastu. "Filipini imaju i vrlo kompliciran politički sustav", kaže Herzog. On je vrlo podložan korupciji . Često hitno nužni zaključci bivaju blokirani ili se s njima odugovlači. Brojni građani smatraju da se stvari presporo kreću naprijed. Oni žele nekoga na čelu države tko će "konačno napraviti zaokret".

Posljedice i za SAD i susjedne države

I u vanjskoj politici Duterte se predstavlja kao enfant terrible. Oštrim nacionalističkim tonovima on tjera i dugogodišnje saveznike poput SAD-a ili Australije. Na kritike sa Zapada on reagira osobito osjetljivo. "Pa prekinete veze ako vam ja ne odgovaram!", poruka je koju je Duterte poslao objema zemljama. Pri tome se on može nadati podršci iz Pekinga. U graničnom sukobu oko Južnokineskog mora u više navrata je dolazilo do konfrontacija između Filipina i Kine. "Filipini su čak Kinu tužili na Međunarodnom sudu za pravo mora i imaju dobre izglede da dobiju proces, što bi za Kinu bilo prilično neugodno", kaže Herzog. "To da Kinezi imaju veliki interes u tome da u Manili imaju pokornog predsjednika je jasno." Duterte je već dao nagovijestiti da će povući tužbu pred Sudom i da će nastojati postići s Pekingom bilateralno rješenje ukoliko dobije na izborima.

Nesreća Filipincima prijeti i kada je riječ o izborima za zamjenika predsjednika koji se održavaju u isto vrijeme. Za tu poziciju se natječe Ferdinand "Bongbong" Marcos, sin bivšeg diktatora Marcosa. "Ukoliko njih obojica pobijede Filipinima prijete loša vremena", strahuje Siegfried Herzog. I Marcos se u predizbornoj kampanji predstavlja kao "jak čovjek" koji želi iskorijeniti korupciju i kriminal i naglašava nacionalističke tonove. "Bongbong Marcos posjeduje iste autoritarne instinkte kao i Duterte, i u predizbornoj kampanji je postalo jasno da bi njih dvojica mogli dobro surađivati." Tako je Rodrigo Duterte već najavio da će u slučaju pobjede odati počast Marcosovom ocu na groblju heroja u Manili. "S obzirom na razmetljivu ravnodušnost oba kandidata kada je riječ o Ustavu i ustavnim normama pobjeda Dutertea i Marcosa bi bila prilično zabrinjavajuća", konstatira Siegfried Herzog. Ipak Marcos u ispitivanjima javnog mnijenja zauzima drugu poziciju, odmah iza liberalnog kandidata Lenija Robredoa.