Mora li Nokia ipak vratiti subvencije?

Njemačka savezna pokrajina Sjeverno Porajnje i Westfalija zahtjeva od finskog proizvođača mobilnih telefona Nokije da vrati 41 milijun eura subvencija, od ukupno 60 milijuna koje je dobio za otvaranje svog pogona u njemačkom Bochumu. Pokrajinsko ministarstvo gospadarstva sa sjedištem u Düsseldorfu predbacilo je vodećem svjetskom proizvođaču mobilnih telefona da nije ispunio obećanja glede radnih mjesta, čime su bile uvjetovane subvencije.

Manje radnih mjesta nego što je obećano

Brojke govore same za sebe: Od 2002. godine Nokia je u svojem bochumskom pogonu svake godine brojku o održavanju 2860 radnih mjesta, kako je predviđeno subvencijskim ugovorom, masovno zakidala. Primjerice 2003. godine za 369 radnih mjesta, godinu dana kasnije za 347 mjesta, a 2005. godine čak za preko 400 mjesta. Stoga je pokrajinska ministrica gospodarstva Christa Thoben povukla konzekvencije. Pokrajinska kreditna banka NRW Bank, preko koje su išle subvencije, zahtijevat će vraćanje dijela subvencija. Radi se o gotovo 41 milijun eura.

«Barem kod zadnje dvije tranše subvencija, koje je Nokia dobila, prema našoj istrazi, broj radih mjesta daleko je ispod dogovorenog. A ne radi se o malom broju. Stoga smo donijeli odluku da pokrenemo ovaj postupak. Nokia sada ima mogućnost da se - kako se inače u takvim slučajevima to čini – očituje u roku od tjedan dana.»

Nokia zagovara drukčiju računicu

Dosad se Nokia, naravno, opirala vraćanju dobivenih subvencija. Tvrtka je navodno uložila u bochumsku tvornicu više od ugovorom predviđenih sredstava, rekla je jedna glasnogovornica koncerna u finskom Helsinkiju. Iz njemačke Nokijine centrale o tome se nisu očitovali.

Nokia argumentira da bi pri računanju radnih mjesta trebalo uzeti u obzir i velik broj posuđenih radnika. To, pak, pokrajinska vlada vidi drukčije.

«To su sve pokušaji da se dokaže pridržavanje dogovora. Prema našoj dokumentaciji dogovor ipak govori o punim radnim mjestima.»

I državno odvjetništvo pokrenulo istragu

Uostalom, i savezna vlada, koja je između 1998. i 2007. godine dala Nokiji oko 28 milijuna eura za istraživanje, zahtijeva u međuvremenu vraćanje dijela toga novca, točnije preko 7 milijuna eura. Državno odvjetništvo u Bochumu pokrenulo je istragu zbog sumnji da se radi o subvencijskoj prijevari. Pritisak na Nokiju sve je veći. Hoće li to biti dovoljno, za pokretanje koncerna mobilnih telefona da ipak još jednom razmisli o odluci zatvaranja bochumskog pogona, ostaje upitno. Ipak, i pokrajinske vlade šalju i pomirljive signale. Na pitanje, treba li zahtijevati povrat novca i u slučaju da Nokia barem dijelom zadrži proizvodnju mobilnih telefona u Bochumu, pokrajinska ministrica gospodarstva odgovara:

«O mnogim se pitanjima može pregovarati»