Moskva pruža ruku talibanima?

„Nismo zabrinuti." Ta rečenica koju je izrekao Samir Kabulov, povjerenik ruskog predsjednika za Afganistan, sažetak je reakcije Rusije na promjenu vlasti u Afganistanu. Ovaj diplomat je naglasio da Rusija ima „dobre odnose" kako s ranijom afganistanskom vladom tako i s talibanima. Pri tome je ta teroristička paravojska u Rusiji zabranjena.

Veleposlanstvo u Kabulu ostaje, vojnici vježbaju u Tadžikistanu

I dok Zapad djeluje šokirano i pokušava hitno evakuirati svoje građane i suradnike iz Kabula, Rusija je naglašeno suzdržana. Rusko veleposlanstvo u glavnom gradu Afganistana spada u mali broj stranih diplomatskih predstavništava koja nisu evakuirana. Veleposlanik Dmitrij Širnov je u intervjuu za radio „Eho Moskve" pohvalio talibane, rekavši da je u pregovorima o osiguranju veleposlanstva njihov stav bio „dobar, pozitivan i poslovan".

Je li to Moskva bila bolje pripremljena od Zapada za ovo što se događa? Da, kaže Andrej Kazancev, moskovski stručnjak renomiranog rasadnika diplomatskih kadrova MGIMO. Moskva je, prema njegovim riječima, jasno stavila do znanja da, poučena sovjetskim iskustvom, neće umarširati u Afganistan. Ona istovremeno pokazuje i spremnost da zaštiti bivše sovjetske republike u Srednjoj Aziji. Neke od njih, poput Tadžikistana, povezane su s Rusijom kroz Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB).

„Održavane su vojne vježbe, oprobani su razni scenariji sprečavanja prodora terorističkih skupina preko granice“, kaže Kazancev za DW. U utorak je Rusija počela novu vojnu vježbu u Tadžikistanu gdje ima jednu vojnu bazu. To je već treća vježba u regiji u posljednjih nekoliko tjedana u kojoj sudjeluje Rusija. Od svih bivših sovjetskih republika, Tadžikistan ima najdužu  granicu s Afganistanom – više od 1.300 kilometara.

Dvoglava strategija Rusije

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova s jedne strane radi na tome da se „upotreba oružja u obrani Srednje Azije učini suvišnom“, kaže Kazancev. Osim toga, „Rusija je u razgovorima s važnim regionalnim akterima poput Kine, Irana, Pakistana i Indije"; diplomatski kontakti su važni jer postoji rizik od izbijanja novog građanskog rata u koji bi mogle biti uvučene i Srednja Azija i Rusija.

Wolfgang Richter, stručnjak berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP), opušten stav Rusije objašnjava time što se Moskva nikada nije predala iluziji Zapada da će u Afganistanu biti uspostavljena demokracija i poštovana prava žena. Na Zapadu je nastao dojam da Rusija tretira talibane kao pravu vlast, jer je imala kontakte s njima na različitim razinama, a predstavnici talibana su još u srpnju gostovali u Moskvi.

No Richter i pored toga ne vjeruje da je Moskva zaista opuštena. On kaže da Moskva ima „dvoglavu strategiju": hoće postići dogovor s talibanima kako oni ne bi pružali podršku ograncima Al Kaide u Srednjoj Aziji. Istovremeno Rusija jača srednjoazijske republike za slučaj da dođe do sukoba na granicama. Ključno pitanje za Rusiju bi moglo biti: hoće li se talibani ograničiti na nacionalni projekt islamskog kalifata ili će, kao prije 20 godina, surađivati s islamističko-džihadističkim snagama, kaže Richter.

Kada bi Rusija mogla priznati talibane?

Za Moskvu neće biti jednostavno postići dogovor s talibanima, smatra moskovski stručnjak za Afganistan Andrej Serenko. On smatra kako su nade ruskih diplomata da će se talibani boriti protiv struktura kao što su Al Kaida ili IS – pretjerane. „Granica između talibana i IS-a u Afganistanu je fluidna“, kaže Serenko. No, on smatra da će Rusija odluke o tome donositi u dosluhu s Kinom.

Andrej Kazancev iz MGIMO-a smatra da je to što talibani u Rusiji imaju status terorističke organizacije „anahronizam“ te da je „na tehničkoj razini" taj status odavno trebalo ukinuti. Ali, on dodaje da bi se to moglo dogoditi samo uz proces priznanja nove vlade u Kabulu. Rusija bi mogla zauzvrat zatražiti sigurnosna jamstva za Srednju Aziju i eventualno obećanje da talibani neće podržavati terorističke grupe koje djeluju protiv Rusije.

A berlinski stručnjak Wolfgang Richter smatra da Rusija neće žuriti s priznanjem, te da će taj korak ovisiti o tome0 hoće li se talibani vratiti metodama „brutalne srednjovjekovne vladavine“. Po njegovom mišljenju, Rusija će ostati ispod praga diplomatskog priznanja. Povjerenik ruskog predsjednika za Afganistan Samir Kabulov za TV „Rosija 24“ je rekao da će Rusija skinuti talibane s liste terorističkih organizacija tek kada to učini Vijeće sigurnosti. Tako da će talibani najprije morati pokazati koliko „civilizirano" postupaju. I ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je u utorak bio vrlo suzdržan.

Pomiješani osjećaji u Moskvi

Pobjednički pohod talibana je u Moskvi izazvao pomiješane osjećaje, jer tamo nije zaboravljena sovjetska trauma s Afganistanom. Zapadni mediji posljednje događaje vide kao poraz Zapada, „kao drugi Vijetnam", kaže Kazancev, ali i u Moskvi postoji zabrinutost jer bi ovo moglo poslužiti kao primjer sa islamističke grupe širom svijeta. I Andrej Serenko upozorava: moguće je stvaranje tadžikistanskih ili ruskih talibana – nastaje novi mit, protiv kojeg se nitko nije spreman boriti.