Most do nove politike?

Prijevremeni izbori za vlasti 17 gradova i općina koji će se održati 8. ožujka bit će dobra provjera danas učestale teze da građani više nego ikad traže alternativu dvjema najvećim hrvatskim strankama i njihovim uobičajenim 'satelitima'. Ako je suditi prema takvim procjenama, HDZ i SDP u najmanju su ruku prezasitili javni prostor raznim svojim nedostacima. A i u pogledu korumpiranosti i povlađivanja interesima uvozničkoga krupnog kapitala naspram domaće proizvodnje ili zapuštanja strateških infrastrukturnih uporišta.

Između više paušalno razvikanih novih pojava na političkoj sceni ipak se po jednoj zanimljivoj kvaliteti potencijalno izdvaja savez lokalnih inicijativa okupljenih pod naslovom „MOST nezavisnih lista“. Posrijedi je naime veza nekolicine svježih i razmjerno uvjerljivih snaga iz manjih sredina s pobjedničkom strujom koju predvodi Božo Petrov, aktualni gradonačelnik Metkovića. On je privukao značajnu pažnju odricanjem od nekih povlastica koje uobičajeno idu s vlašću, sugerirajući kako nakon izborne pobjede treba voditi računa o javnom interesu, a ne o vlastitoj karijeri, zbrinjavanju rođaka i prijatelja, osiguravanju poslova suradnicima i sličnom.

Oprezan rast suradničke mreže

Mediji su obično skloni iskoristiti takve momente u vidu jednokratne atrakcije, nakon čega u pravilu slijedi pad i prigodni ispraćaj u anonimnost, do iduće slične zgode. No u ovom slučaju uslijedilo je nimalo pompozno koordiniranje MOST-a s nekim drugim inicijativama i kandidacijskim listama po načelu političke bliskosti. Petrov je tako prošli tjedan stao uz listu „Srđ je Grad“ koja od prošlih izbora sudjeluje u gradskim vlastima Dubrovnika, te uz njihova kandidata za gradonačelnika Mara Kristića.

Već ranije, ista suradnja zasnovana je s Ivanom Kovačićem, gradonačelnikom Omiša, također nezavisnim političarom, kao i s kandidacijskom listom te budućom strankom Marijane Puljak, nezavisne vijećnice Grada Splita. Zabilježeno je u međuvremenu još nekoliko takvih kontakata, s perspektivom širenja na čitavu Hrvatsku. Jasno je da bi zajednički nastup trebao kulminirati tek s parlamentarnim izborima krajem ove godine. „Mreža raste polako i oprezno“, rekao je Božo Petrov za DW, „jer znamo da je dovoljan samo jedan sumnjiv korak da se čitava inicijativa fatalno iskompromitirana. Stoga više polažemo na kvalitetu, nego na masovnost saveza“.

HDZ i SDP igraju ping-pong

Gradonačelnik Metkovića svjestan je da će njihov savez do parlamentarnih izbora bolje sazrijeti uz takav pristup. On ističe da im je cilj temeljita promjena same političke paradigme u Hrvatskoj, s višom demokratičnošću i uvjerljivom obranom narodnih dobara. Eventualnu koaliciju sa nekom od spomenute dvije velike stranke, MOST otpočetka eksplicitno odbacuje. „To bi bila trgovina, i negiranje svega za što se zalažemo. Oni kao elita već tako dugo pokazuju da im je stalo prvenstveno do partikularnih, privatnih interesa. Njihove izmjene na vlasti više su nalik ping-pongu, nego demokratskom dvoboju u interesu građana“, smatra Petrov.

MOST još uvijek nije omiljena tema hrvatskih medija, kao što su to postali npr. naglo izrasli ORAH ili Živi zid. Ipak, primjetno je da ih se malo tko usuđuje glasno podcijeniti, s obzirom na rastući njihov rejting među građanima, ako zbrojimo pojedinačne primjere Metkovića, Omiša, itd. Nenad Zakošek, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, mišljenja je da se odgovor na staru politiku - od koje su građani stekli kritički odmak - dosad najbolje razvija među lokalnim pojavama. A ukoliko one nađu formulu za međusobnu suradnju, bit će to ozbiljan korak dalje.

Demokratičnost i poštenje nisu dovoljni

„Povjerenje u tu staru politiku, u njene noseće stranke i druge slične, zaista je uvelike poljuljano“, rekao nam je Zakošek, „i već neko vrijeme se traži drukčije rješenje umjesto njih, kao i u Sloveniji ili Češkoj“. Pritom se uočava paradoks koji odlikuje politički život u Hrvatskoj: iako građani u anketama oduvijek iskazuju veliko nepovjerenje prema strankama i državnim političkim institucijama, bilježi se tradicionalno visok postotak stranačkog članstva i dosad prilično stabilan duopol HDZ-a i SDP-a.

To ujedno znači da će prevlast te dvije stranke biti teže poljuljati negoli se čini. „Ipak, rekao bih da se s povezivanjem nezavisnih lista, kao u slučaju MOST-a, radi o kvalitativno drukčijoj reakciji na tu prevlast, nego što smo inače navikli svjedočiti“, zaključio je Nenad Zakošek i dodao kako to još uvijek ne znači da će oni uspjeti, jer se učinak ne mjeri prvenstveno demokratičnošću i poštenjem koje nezavisne liste garantiraju. Učinak se mjeri izborima, i to parlamentarnim, pa ćemo na ishod svakako pričekati do prvog sljedećeg takvog očitovanja građana.