Most razdvajanja BiH i Hrvatske
30. srpnja 2022
Više od desetljeća čekalo se na završetak izgradnje mosta na Savi kod Gradiške koji je konačno spojio obale Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ipak, ako je suditi po dosadašnjoj dinamici, upućeni procjenjuju kako na toj dionici još dugo neće biti prometa. Jer Hrvatska, iako je bilo planirano to radi istovremeno s izgradnjom mosta, nije ni počela s izgradnjom četiri kilometra prometnice kojom bi se most spojio na auto-put za Zagreb.
Prema "informacijama s kojima raspolaže”, državni ministar prometa BiH Vojin Mitrović kaže kako bi ta prometnice mogle biti završene "početkom 2024. godine", iako iz Hrvatskih cesta spominju tek kraj te godine kao moguć datum završetka radova.
“Ja se iskreno nadam da je ugovor koji je potpisan između Hrvatskih cesta i kompanije Integral biti završen krajem sljedeće godine i da ćemo biti svjedoci pokretanja prometa”, kaže Mitrović.
Most za most
Izgradnja mosta počela je 2019. godine, nakon što je Narodna skupština RS potvrdila veto srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika o zabrani izgradnje Pelješkog mosta. To je zapravo bila osnova za prijašnji dogovor Dodika sa hrvatskom stranom kako će on “pustiti” izgradnju Pelješkog mosta ako će se potpisati ugovor o početku izgradnje mosta preko Savi.
Kada bi sve bilo završeno, međudržavni most duge 462 metra s dvije prometne trake u oba smjera imao bi osobinu brze ceste i postao bi spona auto-ceste Banja Luka-Zagreb. Međutim, Bosna i Hercegovina mora i od EU tražiti zajednički granični prijelaz s Hrvatskom na ovom mostu, odakle još nema odgovora, a ulaskom Hrvatske u prostor Schengena to pitanje postaje još složenije. Mitrović nema ni odgovor je li bi se onda odmah gradio i granični prelaz i pristupne prometnice, jer bi se u suprotnom čekanje na promet tim mostom mogao odužiti i na nekoliko godina.
“To pitanje ćete morati uputiti hrvatskoj strani, zaista nemam te detalje”, odgovorio je Mitrović na pitanje gradnje i prometnica i graničnog prijelaza.
Niti na hrvatskoj strani nema odluke, hoće li tamo biti zajednički granični prijelaz ili će se on posebno graditi na hrvatskoj strani, što bi produžilo vrijeme završetka radova. No čuje se obećanje kako će "učiniti sve" kako bi prometnu infrastrukturu završili na vrijeme.
Hrvatska raspisuje natječaj
“Obećajmo kako ćemo već do kraja godine raspisati natječaj za gradnju zadnja tri kilometra, koje ćemo, s obzirom da su manje složena nego druga faza, nastojati izgraditi do kraja 2024. godine”, rekao je sinoć (29.7.) na svečanosti završetka radova na mostu u Gradišci, predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Dakle Hrvatska bi tek godinu dana kasnije od Bosne i Hercegovine završila radove. Utoliko i upućeni teško mogu predvidjeti mogući datum puštanja u saobraćaj ove dionice puta.
Novinarka Bloomberg Adrije Svjetlana Šurlan podsjeća na vezu nedavno otvorenog Pelješkog mosta i mosta na Savi te da su oba označena kao "vitalni interes Republike Srpske" još 2019. kad je Dodik onemogućio Sarajevo spriječiti graditi Pelješkog mosta jer je strahovao kako će Hrvatska onda blokirati izgradnju ovog mosta na Savi.
U vrijeme održavanja sjednice Predsjedništva BiH 2019. godine, na kojoj je Dodik uložio veto na odluku druga dva člana Željka Komšića i Šefika Džaferovića, u Zagrebu je potpisan ugovor s izvođačima radova za izgradnju mosta u Gradišci. Nakon toga, Narodna skupština RS prihvatila je Dodikov zahtjev o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa, čime je odluka Predsjedništva oborena i time otklonjena i posljednja prepreka za izgradnju Pelješkog mosta, ali i mosta preko Save kod Gradiške.
"Nova dimenzija komunikacije" s EU
Tri godine kasnije, Dodik kaže da je ovim ostvaren san mnogih generacija: “Za godinu dana, ovdje će teći rijeke automobila, mnogo ljudi, robe koji će ovuda prolaziti. I to će biti jedna nova dimenzija komunikacije, ne samo s Hrvatskom nego i s EU, ali to će biti i civilizacijski doprinos razvoju ovog kraja”, rekao je Dodik.
“Most na Savi u svakom slučaju je značajan i neophodno je da što prije bude u funkciji, pogotovo kada se uzme u obzir podatak da su zemlje Europske unije najznačajniji partneri u robnoj razmjeni BiH koja bi se, otvaranjem mosta, novog graničnog prelaza i carinskih terminala, mogla uvećati. Naša analiza pokazala je da je među članicama EU obim robne razmjene BiH najveći s Hrvatskom i samo u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 3,7 milijardi KM”, naglašava Šurlanova. Podsjeća i kako je gradnja mosta koštala 19,54 milijuna eura, za što je odobrena potpora Europske komisije putem investicionog okvira za zapadni Balkan u iznosu od 6,8 milijuna eura.