Muslimani i Židovi zajedno u Auschwitzu

„Mladić po imenu Mustafa, stasit stoji ispred ogromnog brda dječjih cipela. I svaka od ovih cipela je pripadala dječjim nogama. I odjednom primjećujem: kod Mustafe se nešto događa." Read Saler opisuje, u razgovoru za Deutsche Welle, svoj prvi posjet Auschwitzu i jednom od najšokantnijih dojmova u "Bloku 5" nekadašnjeg logora. 2013. godine je ovaj predsjednik Zastupničkog kluba SPD-a u Parlamentu Berlina putovao u Auschwitz s mladima iz berlinske četvrti Spandau. U Auschwitzu u današnjoj Poljskoj Nijemci su od početka 2. svjetskog rata do 1945. godine ubili više od 1,1 milijun ljudi, najvećim dijelom Židova.

Raed je pratio „mlade ljude iz raznolikog, multireligioznog miljea, u kojem antisemitizam među mladim muslimanima svakako igra određenu ulogu". Ovaj političar, koji je prije 42 godine rođen u Sebasteu na sjeveru Zapadne obale Jordana, je kao petogodišnjak došao u Njemačku. Read je i sam musliman. To da je odlučio ići u Auschwitz privuklo je pozornost širom zemlje. O tome je kasnije pisao u svojoj autobiografiji. On je do tog trenutka bio najpoznatiji musliman iz Njemačke koji je posjetio mjesto koje je postalo simbol patnji Židova tijekom Holokausta.

"Samo šačica iz arapskih zemalja"

To se do danas događa zaista rijetko. Godine 2019. je više od 2,3 milijuna ljudi posjetilo Auschwitz. Od njih je, kako za DW kaže direktor ovog memorijalnog centra Piotr Cywinski, jako mali broj iz arapskih zemalja. Prema službenim podacima bilo ih je nešto više od 3.200. Pritom Centar za posjetitelje ne postavlja pitanje o tome kojoj religiji posjetitelji pripadaju. Tako se, kako kaže Cywinski, i u grupama iz Francuske, Norveške, Njemačke i drugih zemalja mogu vidjeti ljudi koji se identificiraju s islamom. Cywinski kaže da je siguran da je za svakoga od njih, kao i za sve druge posjetitelje, posjet mjestu gdje je nekada bio logor važno iskustvo.

U četvrtak (23. siječnja) u Auschwitzu se očekuje dolazak do sada najviše pozicioniranog službenog gosta koji predstavlja muslimane u svijetu i stoga je to jedna vrsta senzacije. Mohamed Al-Isa je glavni tajnik Svjetske muslimanske lige, koja predstavlja više od milijardu muslimana širom svijeta. On je ranije nekoliko godina bio i ministar pravosuđa u Saudijskog Arabiji. I okolnosti posjete su senzacionalne: Al-Isa dolazi u društvu s direktora American Jewish Committee (AJC), Davidom Harrisom. 54-godišnji islamolog na jednoj strani i 70-godišnji židovski pravnik i sam sin preživjelog Holokausta na drugoj.

"Potresno do srži"

Zajednička posjeta Auschwitzu ima dvogodišnju povijest, koja je počela dugo prije mučkog ubojstva saudijskog novinara Kašogija u Istanbulu i nastojanja saudijske strane da popravi vlastiti imidž. Ovo putovanje je započelo jednim pismom koje uopće ne odgovara duboko ukorijenjenoj slici  mržnje muslimana prema Židovima i izbacivanju Holokausta iz školskih programa brojnih arapskih zemalja.

Prije gotovo dvije godine je Al-Isa je pisao direktorici Memorijalnog muzeja Holocausta u Washingtonu i izrazio svoje "veliko suosjećanje sa žrtvama Holokausta" koje je "do srži potreslo čovječanstvo". Pravi islam, napisao je on, je protiv takvih zločina. "Mi na svako negiranje Holokausta ili njegovo relativiziranje promatramo kao zločin", napisao je Al-Isa. U svibnju 2018. godine je on posjetio muzej Holokausta u Washingtonu: "Svojim sam očima vidio brda dokaza. Ne mora se otići u muzej kako bi se prepoznala odvratnost Holokausta – ali nitko, tko dođe u Muzej, to ne može negirati," rekao je on. Al-Isa je dodao kako  od svih muslimana zahtijeva da se upoznaju s poviješću Holokausta i posjete mjesta sjećanja. I citirao je spisatelja Eliea Wiesela: "'Moramo svjedočiti za mrtve i žive.' Kako Kuran propisuje: Vi, koji vjerujete, budite iskreni prema Bogu i budite svjedoci pravde."

Pozitivan odjek

Sve je ovo Al-Isa opisao u gostujućem komentaru u "Washington Postu" 25. siječnja 2019. godine uoči godišnjice obilježavanja oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz. On sam je u članku naveo da mu je njegovo, javno objavljeno, pismo direktorici washingtonskog Muzeja Holokausta donijelo "poplavu" reakcija muslimanskih učenjaka koji su ga podržali. "Ni jedan jedini ugledni učenjak nije bio protiv ovih stavova", napisao je Al-Isa. Međutim, na internetu se mogu naći brojne reakcije iz arapskih zemalja u kojima je on kritiziran.

Direktor AJC-a Harris i glavni tajnik Svjetske lige muslimana Al-Isa su uspostavili kontakt – u svibnju 2019. godine su najavili da će s delegacijama zajednički posjetiti Auschwitz, 27. siječnja 2020. godine, na 75-godišnjicu oslobađanja ovog koncentracijskog logora. Sada će tamo nekoliko dana uoči službenog dana obilježavanja oslobađanja logora tamo zajednički provesti dva i pol sata.

Pogrešne priče

Prije mjesec dana je rabin Marc Schneier (60), nekadašnji zamjenik predsjednika Svjetskog židovskog kongresa i dugo vremena pokretačka snaga u razgovorima s predstavnicima islama, u „Jerusalem Postu" objavio članak u kojem izražava žaljenje zbog „pogrešnih priča da su muslimani neprijateljski raspoloženi prema Židovima". Kao jedan od primjera koji dokazuje da nisu, on je naveo Al-Isu. Ujedno je uvjeren da se mnogo više muslimana, nego što se obično pretpostavlja, zalaže za Židove, rekao je Schneier.

A sada je na planu odlazak u Auschwitz. "Nije riječ o nekakvom osjećaju krivnje", kaže Raed Saleh prisjećajući se svog prvog posjeta. "Ja želim i da se i moja generacija i moja djeca nastave sjećati. To je najbolji lijek protiv desničarskog ekstremizma, antisemitizma i mržnje prema strancima", kaže on. On govori o promjeni načina razmišljanja među mladima koje je on pratio. "Mene je to vrlo ganulo. Primijetio sam kako su odjednom navirala pitanja kojih inače ne bi bilo", kaže on. On želi da svaki mladi čovjek u Njemačkoj jednom ode u Auschwitz i "sve to osjeti". To je, kako kaže, dobar simbol, dobar znak kada jedan tako visokopozicionirani predstavnik muslimanske zajednice kao što je glavni tajnik Svjetske lige muslimana posjeti Auschwitz.

A što kaže Piotr Cywiński, koji je kao direktor Centra za posjetitelje u Auschwitzu pozdravio i bio u pratnji brojnih službenih gostiju? On upućuje na učenje Kurana prema kojem svaki čovjek sve što radi, bilo da je dobro ili zlo, to čini i samom sebi. Isto vrijedi i za sjećanja: „Sjećanje nas može podržati u našoj zrelosti ako mu pristupimo mudro i sa spremnošću na samokritiku."