„Našoj toleranciji je kraj!“

„Ova je epizoda završena. Našoj toleranciji došao je kraj!“, rekao je premijer Turske Recep Tayyip Erdogan tijekom 12. dana prosvjeda u ovoj zemlji. Konzervativno-islamski premijer izjavio je u svom govoru ispred članova svoje stranke u Ankari kako će „provokatori i teroristi biti gonjeni te kako nitko ne treba misliti da će proći bez kazne“. On se tom prigodom jasno zahvalio pripadnicima policije koji su sve do ranih jutarnjih sati primjenom sile (vodenim topovima i suzavcem) pokušali prosvjednike udaljiti od trga Taksim u Istanbulu.

Od kada su počeli prosvjedi u Gezi parku 28. svibnja, turski premijer Erdogan prosvjednike naziva „nasilnicima“ i „ekstremistima“. Nedavno je optužio prosvjednike za urotu protiv vlade i za pokušaj stvaranja kaosa, kako bi srušili vladu i oslabili gospodarstvo. Pojedini promatrači prosvjeda smatraju da Erdoganova odluka o organiziranju velikog provladinog skupa u predgrađu Ankare, u Sincanu, nije slučajnost. “Sincan je bio simbol razdoblja 28. veljače“, rekao je Utku Cakirözer, viši novinar sekularnog dnevnika Cumhuriyet. Mediji nagađaju da je Erdoganova odluka o održavanju skupa dobro osmišljena.

Naime, Sincan, mjesto udaljeno 27 kilometara od centra Ankare, postao je simbol posljednje velike vojne intervencije u Turskoj. Događaji iz 1997. postali su poznati kao „postmoderni puč“ ili „proces 28. veljače“. Kao dio političke kampanje protiv islamističke Erbakanove vlade, generali su zapovjedili manevriranje tenkova na ulicama Sincana, pokazujući svoju moć i odlučnost za izvođenje vojnog udara. Ovaj pothvat rezultirao je ostavkom Erbakanove koalicije. „U prošlosti su upravo Turske oružane snage bile te koje su pokušavale izvesti vojne udare“, rekao je Omer Sahin novinar dnevnika Radikal u intervjuu za Deutsche Welle.

Policija protiv vojske

Danas se organizatori „postmodernog udara 28. veljače“, uključujući i visoko rangirane časnike nalaze u sincanskom zatvoru. Nakon što je 2011. načelnik glavnog stožera postao general Necdet Ozel, oružane snage se suzdržavaju od davanja izjava vezanih uz unutarnju politiku. Oni radije o tome razgovaraju s vladom iza zatvorenih vrata.

“Ovo je vjerojatno razlog zašto se vojska do sada nije oglasila po pitanju prosvjeda“, rekao je novinar Çakırözer. No, unatoč prividnoj tišini, smatra Çakırözer, vojska je vrlo zabrinuta zbog rizika o mogućem sukobu između policije i vojske.

„Prvi dan prosvjeda, u nekoliko vojnih ustanova u Istanbulu, pripadnici vojske individualno su pomagali prosvjednicima protiv grubosti i nerazmjerno velike upotrebe sile od strane policije“, rekao je ovaj novinar. Prosvjednici su od osoblja iz vojne bolnice dobili kirurške operacijske maske kako bi se mogli zaštiti od suzavca. Skupina prosvjednika se kratko vrijeme sakrila u jednoj drugoj vojnoj ustanovi. Čak je došlo do fizičkog sukoba između policajaca i vojnika. „Očito su ovi događaji uzrokovali strah među čelnicima oružanih snaga“, rekao je Çakırözer. „Uskoro nakon ovih događaja, donesene su vrlo stroge mjere da bi se vojnike držalo podalje od prosvjednika. Koliko ja znam čak i dopust vojnika tijekom vikenda je ukinut kako bi se izbjegao susret s policijom“, rekao je on.

„Civilni udar”

No, Erdogan više pozornosti pridaje drugim stvarima, za koje smatra da predstavljaju „prijetnju” njegovoj vladajućoj Stranci pravde i razvoja (AKP). „Za Erdogana su prosvjednici u Gezi parku urota protiv njega – urota koja bi mogla imati kako unutarnje tako i vanjsko-političke posljedice, kao i ekonomske“, rekao je Çakırözer.

Sahin, novinar Radikala, se slaže, tvrdeći da je jezik koji se koristi kada se opisuju prosvjednici, sasvim nov. „Službenici AKP-a govore o jednom novom pojmu“, rekao je. Pri tome misli na „civilni udar“. Premijer Erdogan je siguran da je on meta pojedinih financijskih skupina, banaka – onih koje premijer naziva "interesne skupine". On misli da se prosvjednicima manipulira i da se koriste kao instrumenti.“ Sahin je dodao da nije uvriježen stav da su oružane snage povezane s urotom.

Izbjegavanje sukoba?

Zašto onda organizirati skup na mjestu pokušaja vojnog udara? Analitičari vide proračunatost iza Erdoganove politike povećavanja tenzija u unutarnjoj politici. „Erdogan planira podijeliti zemlju“, kaže Çakırözer i to na način da ujedini simpatizere njegove stranke više nego što su prosvjedi ujedinili protivnike. „On se nada pobjedi na sljedećim lokalnim izborima u ožujku 2014“, navodi on.

U predgrađu Ankare, u Sincanu, žive mnogi sljedbenici AKP-a. Prema anketama, 70 posto birača glasalo bi za AKP. Stranka sada želi pokazati svoju moć i utjecaj velikim skupom protiv prosvjeda koji se održavaju na Taksimu i na drugim mjestima. Pojedini promatrači prosvjeda smatraju da je za Erdogana bio prevelik rizik organizirati skup u samoj Ankari. Centar Ankare, Kizilay, i dalje je poprište velikih protuvladinih prosvjeda. Održavanje skupa tamo bi moglo završiti sukobom između onih koji podržavaju vladu i onih koji se protive.

Kritike iz inozemstva

U međuvremenu i iz inozemstva stižu oštre kritike i reakcije. Glavni tajnik UN-a, Ban Ki Moon, apelirao je na obje sukobljene strane da pronađu mirno rješenje putem dijaloga. "Pri tome moraju biti poštovana prava na slobodno izražavanje mišljenja kao i pravo javnog okupljanja", naglasio je Ban Ki Moon u New Yorku.

Slične reakcije stigle su i iz Bijele kuće u Washingtonu. "SAD očekuje od svog saveznika, Turske da poštuje osnovna ljudska prava na slobodu", rekla je glasnogovornica predsjedničkog ureda Caitlin Hayden.