Na doseljenicima leži budućnost

Broj ljudi koji se seli iz jedne u drugu zemlju od šezdesetih godina prošlog stoljeća se utrostručio, a u budućnosti se sigurno neće smanjivati. Budući da im stanovništvo sve više stari, industrijske zemlje trebaju radnu snagu iz inozemstva. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju u svom je izvješću pod imenom "Profil doseljenika u 21. stoljeću" proučila kakvo je stanje vladalo, što se doseljenika tiče, 2000. godine u njenim zemljama članicama. Koliko doseljenika jedna zemlja treba, tko smije doći i kako se integriraju?

Obrazovaniji od domaćina

Prosječno na području zemalja članica OESS-a živi 7,5 posto stranaca. Po postotku najveći broj stranaca ima Luxemburg. 32 posto njegovih stanovnika rođeno je u drugim zemljama. Najviše doseljenika imaju Sjedinjene Američke Države, njih više od 31 milijun. Njemačka je sa dest posto na drugom mjestu, a tek potom slijede Francuska, Kanada i Velika Britanija. A doseljenike će trebati i u budućnosti, tvrdi stručjnak za integraciju na tržištu rada Thomas Liebig. "Već sada je to očito. Radni uspjesi doseljenika disproporcionalno se poboljšavaju. A s procesom starenja koji je već u tijeku, Njemačka je jedna od tek nekoliko zemalja u kojima će se u narednih 5 do 10 godina smanjiti i broj radno sposobnih stanovnika. Tada će se tražiti novi ljudi, a migracija je jedno sredstvo da se nađe rješenje", kaže Thomas Liebig.

Doseljenici su obrazovaniji od domaćih. Gotovo četvrtina doseljnih ima više obrazovanje, kod domaćih ih je samo 19 posto. No mnogi doseljenici previše su kvalificirani za poslove koje obavljaju.

Diskiriminacija na tržištu rada česta je pojava ali velik problem predstavlja i nepoznavanje jezika. Mnoge zemlje plaćaju tečajeve jezika za strance. Procjenjuje se da je za to dovoljno oko 600 sati nastave. Za integraciju su vrlo korisni tečajevi na kojima se stranci upoznaju s kulturom i običajima zemlje domaćina.