Najviše se traži "Sanader, Ivo"

7. srpnja, na dan rođenja jednoga od najvećih hrvatskih književnika Miroslava Krleže, ustanova koja nosi njegovo ime, i koju je Krleža utemeljio i godinama vodio tradicionalno predstavlja neko od svojih novih izdanja. Ovogodišnji 116. Krležin rođendan Leksikografski zavod obilježio je porinućem portala koji posjetiteljima omogućuje pretraživanje natuknica iz, za sada, četiri enciklopedijska izdanja. Nešto više od 53 tisuće natuknica, nastale digitalizacijom Hrvatskog obiteljskog leksikona, koji je i okosnica čitavog projekta, te Istarske enciklopedije, Filmskoga i Nogometnoga leksikona, uz izbor članaka iz Hrvatskoga biografskog leksikona, rezultat su jednogodišnjeg rada na pokretanju internetske inačice enciklopedija i leksikona nacionalne institucije koja još od 1950. godine sustavno radi na prikupljanju i prezentaciji podataka.

Leksikografski zavod na izvoru znanja

To je, dakako, tek početak opsežnoga posla, jer taj portal znanja – želi li postati vodeća tražilica među hrvatskim korisnicima - svoju će ponudu morati itekako proširiti. Ravnatelj Leksikografskog zavoda, 36-godišnji filmolog Bruno Kragić, koji je na toj dužnosti tek nešto više od 8 mjeseci, stoga najavljuje brzi ritam širenja sadržaja koji bi se već za nekoliko mjeseci trebao udvostručiti. Bez takvog ambicioznog plana, svjestan je ravnatelj Kragić, „Leksov“ portal znanja teško će uhvatiti korak sa sličnim internetskim servisima. „Malo smo u tome smislu kasnili. O razlozima ne bih puno govorio, jer sam na čelu zavoda odnedavno, ali ne smatram da ćemo i dalje kaskati jer se zavod u hrvatskoj javnosti percipira kao relativno pouzdana institucija za taj tip znanja“, kaže Kragić napominjući da sve ovisi o korisnicima. „Ako oni potvrde našu pouzdanost, nećemo kaskati, a ako ispadne da nismo pouzdani onda ćemo zaostati, no to će onda biti naša krivnja. No, naš je zadatak da dokažemo da smo za nijansu pouzdaniji od drugih izvora znanja.“

Sanader između Kutine i anarhizma

Korisnici su već u prvih nekoliko dana pokazali interes za novi portal, na čijoj ih naslovnici uz alat za pretraživanje dočekuje i članak formata „dogodilo se na današnji dan“ te rubrika „Jeste li znali da…“ u kojoj se primjerice može saznati da Francuska nema nacionalni grb. Što se upita prvih korisnika tiče, komentira Kragić, oni su u skladu s aktualnim zbivanjima. „Prije nekoliko dana jedan od najtraženijih pojmova bio je primjerice „Sanader, Ivo“, a tu su i opći pojmovi kao što su automobil, anarhizam, zatim imena gradova poput Kutine i Labina. Čini mi se da je najveći broj traženih pojmova vezan za rječnike stranih riječi, odnosno opće rječnike.“

Za razliku od slobodnih internetskih enciklopedija poput Wikipedije, na kojima je moguća izravna intervencija korisnika u sadržaj, „Leksov“ projekt je, napominje Kragić, ipak nešto konzervativniji pa se za sada ne predviđa takva mogućnost, no prostor je ostavljen za primjedbe i komentare među kojima je bilo i konstruktivnih kritika. „Ja sam radio na Filmskom leksikonu pa mi je bilo korisno saznati da smo neke fotografije objavili kao zrcalne, korisnici su nam ispravili jednu pogrešno navedenu godinu… Ima i pohvalnih komentara, a ima i polemičkih primjedaba koje se najčešće odnose na politički aktualne članke ili biografije.“

Tisuće novih natuknica

Uz sustavno prebacivanje postojeće građe na internet u zavodu planiraju razvijati i projekte prvenstveno namijenjene objavljivanju na portalu. Među njima je Rječnika kulturnog i književnog nazivlja koji bi trebao prvo ići na portal, a nakon što se vide reakcije korisnika odlučit će se hoće li se objaviti i kao knjiga. Koliko će brzo hrvatska internetska zajednica prihvatiti portal znanja Leksikografskog zavoda kao uobičajeni alat pri potrazi za podacima ovisit će prije svega o brzini širenja ponude. Toga je, svakako, svjestan i ravnatelj zavoda Bruno Kragić koji već za rujan, kada će iz tiska izaći posljednji, jedanaesti svezak Hrvatske enciklopedije, najavljuje tisuće i tisuće novih natuknica.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. urednik: Goran Prokopec