Nakon zatvaranja nuklearki: kamo s radioaktivnim otpadom?

Nuklearna energija u Njemačkoj je od sredine travnja prošlost. Ranih 1960-ih je 20 nuklearnih elektrana strujom napajalo njemačku električnu mrežu. Tome je sada kraj. Posljednje tri nuklearke prestale su s radom 15. travnja. Savezna ministrica okoliša Steffi Lemke (Zeleni) je u jednom u radijskom intervjuu rekla: "Mislim da sada trebamo uložiti svu svoju snagu kako bi napredovali u primjeni solarne energije, energije vjetra, ali i u uštedi energije i energetskoj efikasnosti. Moramo zaustaviti ove rasprave koje nas vraćaju unazad."

Time je okončan višedesetljetni spor, mada se još uvijek čuju pozivi za vraćanje atomskoj energiji zbog napete situacije na energetskom tržištu uzrokovane ratom koji Rusija vodi u Ukrajini. Ali i nakon zatvaranja zadnjih nuklearki ovim pitanjem će se Njemačka baviti još dugo vremena. Jer, reaktori se moraju demontirati, a najvruća tema je odlaganje radioaktivnog otpada. Kao i gotovo sve druge zemlje, koje su koristile ili nastavljaju koristiti atomsku energiju, Njemačka još nije pronašla mjesto gdje bi se otpad, posebno istrošeni štapovi za sagorijevanje, mogao sigurno skladištiti. Trenutno je nuklearni otpad pohranjen u privremenim skladištima na lokacijama napuštenih elektrana, ali zakon nalaže da se taj otpad mora odlagati i tisućama godina čuvati u sigurnim podzemnim skladištima.

Privremena skladišta moraju se zamijeniti trajnima

Wolfram König, predsjednik Njemačkog ureda za sigurnost upravljanja nuklearnim otpadom (BASE), za DW kaže kako su privremena skladišta napravljena da posluže samo za određeno vremensko razdoblje. „Namjera im je da premoste vrijeme dok ne bude dostupno i dok se ne nađe skladište za otpad koje odgovara zakonskim propisima. Beton, čelik, bodljikava žica, zaštitari ne mogu biti zamjena za adekvatno skladište s robusnom geološkom strukturom. Tražimo odgovarajuću geološku dubinu, odgovarajući sloj soli, granita ili glinice (glinene stijene) koji će osigurati da radioaktivne tvari tijekom beskonačno dugog vremenskog razdoblja ne dospiju na površinu."

Njemačka se u potpunosti slaže sa svih 30-ak zemalja koje su imale ili još koriste nuklearne elektrane: radioaktivni otpad se odlaže pod zemljom. Ali gdje? Dugo vremena je to u Njemačkoj bio Gorleben, smješten na istoku Donje Saske. Ovo mjesto su političari favorizirali kao moguću lokaciju za podzemno odlaganje nuklearnog otpada. Ali Gorleben je oduvijek bio i mjesto nasilnih prosvjeda protiv nuklearne energije, tako da su političari prije nekoliko godina odlučili odustati od te lokacije.

Sada se po cijeloj Njemačkoj, na više od 90 mjesta, traži nova, pogodnija lokacija. Wolfram König kaže kako se pretpostavlja da će proces traženja odgovarajućih skladišta za nuklearni otpad u Njemačkoj trajati „otprilike isto toliko koliko je korištena atomska energija, dakle oko 60 godina". A i demontaža 20-ak nuklearki također će potrajati. „Demontaža elektrana koje su povučene iz upotrebe je odgovornost operatera. Oni to moraju organizirati."

Finska najdalje dogurala

Nuklearne elektrane trenutno su u pogonu u 30 zemalja, dok su atomski reaktori ugašeni još u Italiji, Kazahstanu i Litvi. Ujedinjeni Arapski Emirati i Bjelorusija su u procesu gradnje novih elektrana i tek počinju koristiti nuklearnu energiju. Trajno i sigurno skladištenje radioaktivnog otpada je neriješen zadatak u cijelom svijetu.

Finska je otišla najdalje u planiranju odlaganja nuklearnog otpada. Šef uprave općine Eurajoki na jugu zemlje Vesa Lakaniemi rekao je za ARD da „tko god ima koristi od struje mora preuzeti odgovornost i za nuklearni otpad". „I tako je to u Finskoj. Ako koristite nuklearnu energiju, morate doplatiti i konačno skladištenje", kaže Lakaniemi.

Procijenjeni troškovi izgradnje konačnog skladišta iznose 3,5 milijardi eura. Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), širom svijeta trenutno su u pogonu 422 nuklearna reaktora, čija prosječna starost iznosi oko 31 godinu. U nedavnom izvještaju think tanka World o stanju nuklearne industrije navodi se da ne može biti govora o renesansi atomske energije. O proizvodnji električne energije širom svijeta u nuklearnim elektranama u izvještaju se dalje kaže: "U 1996. godini j ta proizvodnja dostigla najvišu razinu i iznosila je 17,5 posto, dok je u 2021., po prvi put u četiri desetljeća, ova vrijednost pala na ispod 10 posto." Bilo kako god bilo: opasno nasljeđe radioaktivnog otpada će zaokupljati Njemačku još mnogo godina.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu