Nasilje postaje strategija ekstremista

"Kupi solnu kiselinu, inače ćemo ti je mi kupiti!" To je prijetnja s kojom je Karen Larisch često suočena. Za njom je raspisana čak i tjeralica i nudi se novac za njezinu glavu. Pa ipak ova socijalna radnica ne razmišlja o prestanku rada. Njezin najnoviji projekt je "Vila Kunterbündnis", koja je pretvorena u Centar za interkulturne susrete, a koji je više puta napadnut i opustošen. Iza napada stoje ekstremni desničari. "Do sada sam za razne napade i prekršaje podnijela oko 120 prijava", kaže Karen Larisch.

Ona je politički aktivna. Angažirana je u gradu Güstrowu, na sjeveroistoku Njemačke, i bori se protiv ekstremnih desničara. Time na sebe skreće pozornost. "Oni strateški izaberu jednu osobu - u Güstrowu je izbor pao na mene." Time druge žele zastrašiti i odvratiti ih od aktivnosti.

Desno-ekstremna scena u Güstrowu je općenito izrazito nasilna. "Nasilje se kreće od napada na Klubove za mlade, gdje mlade polijevaju vrućim katranom, pa do napada na hendikepirane." Prošle godine je spremnost na nasilje dobila novi poticaj, priča Karen Larisch. "Izbjeglička kriza je preopteretila sve ustanove." To su desničari znali iskoristiti. U gradu vlada strah.

"Padaju ograde"

Njemačka, a posebno dijelovi istočne Njemačke, znatno su se promijenili. Broj kaznenih djela počinjenih od strane desnih ekstremista je u kolovozu ove godine dostigao vrhunac. Samo u ovom mjesecu je zabilježeno 1.450 napada s ekstremno-desničarskom pozadinom. Tijekom 2015. godine je izvršeno 490 napada na Izbjegličke centre ili domove, izjavio je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière. Za usporedbu. prošle godine je zabilježeno 200 takvih napada. De Maizière je te brojke nedavno prokomentirao riječima: "Ovo je pad civilizacijskih normi i ograda."

Služba za zaštitu ustavnog poretka je upozorila na daljnji porast ekstremno-desničarskog nasilja i ne isključuje da su pojedine skupine spremne na izvođenje napada. "Razlog tome", navode u ovoj tajnoj službi, je agitacija protiv azila koju čine ekstremno-desne stranke kao što su NPD (Nacionaldemokratska stranka Njemačke), Desnica (Die Rechte) ili Novi put (Neuer Weg). Rasprava o izbjeglicama je dala novi vjetar u leđa oslabljene Pegide i Alternative za Njemačku, za koju se mislilo da je već mrtva.

Godinu dana nakon prve "šetnje" Dresdenom Pegida se ponovo vratila na velika vrata, punom snagom. Početkom prošlog tjedna je 9.000 pobornika Pegide prošlo kroz glavni grad Saske, a ovog ponedjeljka ih je bilo 15 do 20 tisuća. Izbjeglice su psovane i nazivane "stokom", a kancelarka Merkel i njezin zamjenik Sigmar Gabriel su simbolično stavljeni na vješala.

"Pegida je rasistički i antidemokratski pokret", komentira Martina Renner, članica stranke Ljevice. Državno odvjetništvo Dresdena pokrenulo je istragu u vezi s napravljenim simboličnim vješalima, na kojima su bila obješena imena kancelarke i njezinog ministra. To se smatra poziv na činjenje kaznenog djela i huškanje naroda. Tijekom vikenda je objavljeno da je državni odvjetnik koji sudjeluje u istrazi dobio prijetnje smrću. Stručnjakinja za desni ekstremizam Renner kaže da se neki od nasilnih ekstremista osjećaju kao "izvršitelji volje širokih narodnih masa", koje vide u okupljanjima Pegide.

Ekstremizam "centra"

Kako opasni mogu biti samozvani "izvršitelji", primjećuju ne samo osobe koje dobrovoljno pomažu izbjeglicama, već i izabrani zastupnici naroda. Dokumentarni film "Mračna Njemačka", koji prikazuje prvi program njemačke televizije ARD, pokazuje kako se obični građanski prosvjedi mogu pretvoriti u nasilje. "Protivljenje pristojnih građana takvim pojavama je izostalo", kaže Detlef Fleischmann, gradonačelnik grada Nauena u Brandenburgu. On je, unatoč glasnom protivljenju nekih skupina, odlučio demonstrativno primiti izbjeglice. Najprije su protiv njega na ulice izašli neki građani, zatim su uslijedile konkretne i osobne prijetnje. Na kraju je zapaljena sportska dvorana u koju su trebale biti smještene izbjeglice. "Ovdje se može govoriti o terorizmu", zaključuje ovaj gradonačelnik iz SPD-a. Fleischmann je, međutim, nastavio s gradnjom planiranog smještaja za izbjeglice.

Autori filma su pokazali da se put od prosvjeda do paljenja izbjegličkih prihvatilišta često odvija na sličan način. Najprije demonstracije razjarenih građana, onda osnivanje inicijativa za obranu domovine, a onda uskaču ekstremno-desničarske skupine. One su u mjestu Tröglitzu zabilježile uspjeh. Gradonačelnik Markus Nierth se na pritisak ekstremnih desničara povukao s dužnosti. "Nisam imao podršku niti od naroda niti od političara", rekao je sada bivši gradonačelnik Tröglitza.

Prosvjed uzornih?

Ako se pogleda stupanj ugroženosti, onda se situacija može usporediti s onom iz 1990-ih godina, kaže Martina Renner, koja je i članica Istražnog odbora za zločine Nacional-socijalističkog podzemlja NSU, odgovornog za niz ubojstava migranata u Njemačkoj. "S tom razlikom što se sada diže puno više ljudi", kaže ona i dodaje: "Ali to nije svugdje tako. Primjeri Güstrow, Nauen i Tröglitz pokazuju da ekstremno-desničarske skupine provode strahovladu uz toleranciju brojnih umjerenih građana.

Stoga u Njemačkoj nedostaje signal i znak protivljenja tome na razini cijele zemlje. "U Austriji je 150.000 ljudi izašlo na ulice i demonstriralo za izbjeglice i protiv rasizma. Tako nešto u Njemačkoj se još nije dogodilo", kaže Martina Renner.

Takav signal priželjkuje i Karen Larisch. Ova socijalna radnica se nalazi pod izravnom policijskom zaštitom i iz kuće smije izaći samo u određeno vrijeme. "Ja sam ograničena u svom djelovanju dok su oni, koji me ugrožavaju, slobodni."

Godinu dana nakon prve "šetnje" pripadnika Pegide kroz Dresden Karen Larisch ima malo razloga za nadu. Pa ipak, njezina Villa Kunterbündnis je nedavno dobila pozamašnu donaciju od glumca Tila Schweigera. Karen stalno dobiva e-mailove s porukama: "Divno što postojiš" ili "Hvala što to radiš". Ali protiv ekstremne desnice u Njemačkoj sve je manje ljudi spremno ustati. "Pamtim vremena kada su na svim prozorima u Güstrowu bile šarene zastavice, kada bi demonstrirali desničari. To je sada prošlost!"