NATO: Nećemo uvesti zabranu letenja iznad Ukrajine

NATO ne planira ispuniti želju ukrajinskog državnog vodstva za etabliranjem zone zabrane letenja iznad Ukrajine, odnosno njezinim nadzorom. O toj temi se pričalo, potvrdio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova zemalja članica u petak u Bruxellesu. Saveznici u NATO-u su jedinstveni u ocjeni da zrakoplovi Saveza ne bi trebali djelovati u ukrajinskom zračnom prostoru, dodao je Stoltenberg.

"Mi kao saveznicu u NATO-u imamo odgovornost za spriječimo eskalaciju ovog rata i izvan Ukrajine, jer bi to bilo još opasnije, još pogubnije i prouzročilo bi još više ljudskih patnji”, kazao je Stoltenberg. Za nadzor eventualne zone zabrane letenja NATO-ovi borbeni zrakoplovi bi morali koristiti ukrajinski zračni prostor, a u krajnjem slučaju i pucati na ruske letjelice.

Razumijemo dobro očaj ukrajinske strane, ali mi smo uvjereni u to da bi takav potez mogao dovesti do velikog rata u cijeloj Europi, dodao je glavni tajnik NATO-a.

Apel ukrajinskog predsjednika

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od članica NATO-a je izričito zahtijevao da spriječe Rusiju u novim zračnim napadima na njegovu zemlju: „Ako sad ne želite zatvoriti nebo, navedite neki rok“, rekao je on. „Recite mi koliko još ljudi treba stradati, koliko vam još treba ruku, nogu, glava da bi se odlučili na to?“

Zona zabrane letenja, koja primarno služi zaštiti one strane koja je u ratu u defenzivnoj poziciji, prvi je put etablirana u Iraku 1991. Prije toga je usvojena rezolucija Ujedinjenih naroda (UN) kojom se zahtijevala bolja zaštita kurdskog stanovništva na sjeveru Iraka, odnosno šijitske populacije na jugu. Tada su zonu zabrane letenja nadzirali borbeni zrakoplovi SAD-a i Velike Britanije. Cilj je bio zaštititi Kurde i Šijite od napada tadašnjeg iračkog predsjednika Sadama Husseina.

Jačanje istočnog krila

Osim diskusije oko zone zabrane letenja u Ukrajini, članice NATO-a su danas po Stoltenbergovim navodima raspravljale i o sveobuhvatnom naoružavanju istočnog krila Sjevernoatlantskog saveza: „Mi razmišljamo ozbiljno o znatnom jačanju naše nazočnosti – više trupa, više zračne obrane, više zastrašivanja“. Više detalja o tome se može očekivati nakon sastanka ministara obrane članica NATO-a koji se održava 16. ožujka.

Stoltenberg je naglasio kako za donošenje odluke ima dovoljno vremena  jer je istočno krilo ionako već pojačano neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu. Između ostaloga je moguće da NATO pošalje nekoliko tisuća dodatnih vojnika u baltičke zemlje, odnosno u zemlje poput Rumunjske.

Glavni tajnik je naglasio kako je NATO ubuduće spreman pružiti dodatnu podršku Gruziji, partnerskoj zemlji koja se nalazi u izravnom ruskom susjedstvu – te Bosni i Hercegovini.

Putin upozorava i prijeti

Ruski predsjednik Vladimir Putin prije toga je susjedne zemlje upozorio od moguće eskalacije situacije, te je zaprijetio: „Ja bih vam savjetovao da ne podižete tenzije, da ne uvodite nikakva ograničenja, mi ispunjavamo sve naše obveze i nastavit ćemo ih i ubuduće ispunjavati“, rekao je državni šef u Moskvi, kako prenosi agencija Interfax. Rusija nema „nikakve zle namjere prema našim susjedima“, dodao je Putin.

On je naglasio kako ne vidi potrebu za pogoršavanjem odnosa. Putem video-veze Putin je pratio porinuće jednog novog broda koji bi trebao prometovati na trajektnoj liniji između Ust-Luga kod St. Peterburga i baltičkog Kalinjingrada. Brod je dug 200 metara i trebao bi služiti i za dopremanje prehrambenih namirnica ili građevinskog materijala u rusku baltičku eksklavu. Zbog sankcija uvedenih proteklih dana, zračni promet iż Rusije do Kalinjingrada je trenutno prekinut.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

tagesschau.de/dpa/ms