NATO obećava veću pomoć Ukrajini

Ukrajina neće biti pozvana u članstvo na sastanku na vrhu koji se povodom 75. godišnjice NATO-a održava u srpnju u Washingtonu. Američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith i glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg to su jasno naznačili na sastanku ministara obrane članica ovog vojnog saveza u četvrtak (15.2.) u Bruxellesu. Vjerojatno će tako i ostati dok god Rusija ratuje protiv Ukrajine.

Ali, kaže Stoltenberg, „Ukrajina nikada nije bila tako bliska s NATO-om kao sada". Odluka s posljednjeg summita prošle godine u Vilniusu stoji. Njome se predviđa ubrzana priprema Ukrajine za članstvo. Nejasno je samo kada će biti poslana pozivnica za pridruživanje. „Ako se sve zemlje članice slože i ako se ispune uvjeti", odgovorio je šef NATO-a na pitanje ukrajinskog novinara.

Kao konkretan korak ministri obrane su odlučili uspostaviti novi centar za obuku ukrajinskih vojnika u susjednoj Poljskoj.

Više dronova za Ukrajinu

Na sastanku NATO-a nije bilo dogovora o nekim novim obvezama u vezi s glavnim sustavima naoružanja za ukrajinsku vojsku. Ipak, Velika Britanija i Letonija su se složile da će isporučiti tisuće naoružanih dronova. Te bespilotne letjelice mogu, na primjer, potapati brodove, rekao je u Bruxellesu britanski ministar obrane Grant Shapps. Istovremeno, ukrajinska mornarica je izvijestila da je napala i uništila ruski desantni brod „Cezar Kunikov" u Crnom moru.

Skupina od 14 članica NATO-a i kandidatkinja Švedska dogovorila je masovno povećanje proizvodnje streljiva. Njemački ministar obrane Boris Pistorius obećao je da će njegova zemlja ove godine Ukrajini poslati tri do četiri puta više streljiva nego 2023.

Treba povećati proizvodnju

Prema nepotvrđenim izvještajima, Ukrajina ima sve manje streljiva. Jens Stoltenberg kaže da su zemlje NATO-a posljednjih mjeseci potpisale ugovore za proizvodnju streljiva vrijedne deset milijardi dolara. „Da bismo osigurali da Ukrajina dobije ono što joj je potrebno od naoružanja, streljiva i opreme, moramo proširiti našu proizvodnju", rekao je glavni tajnik NATO-a, koji inače planira ovog ljeta napusti tu dužnost. Europska unija uspjela je održati samo polovicu svog obećanja da će Ukrajini isporučiti milijun granata u roku od godinu dana.

Odugovlačenje financijske pomoći iz SAD-a, gdje Kongres još nije oslobodio dodatna sredstva, već́ je izazvalo probleme, izvijestio je Stoltenberg. Europski saveznici i Kanada samo su djelomično u stanju nadoknaditi tu pomoć́ i isporuke oružja. Glavni tajnik NATO-a zato je apelirao na republikance u američkom Kongresu da ta sredstva konačno oslobode. Stoltenberg, kao i mnogi ministri europskih članica NATO-a, žele o tom problemu razgovarati s američkim kongresmenima na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti koja počinje ovog petka.

Ukrajina – tema i na Minhenskoj konferenciji

U Münchenu se očekuje i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. 24. veljače će biti druga godišnjica ruskog napada na Ukrajinu, kojim je prekršeno međunarodno pravo. Na bojištu trenutno vlada pat-pozicija, Ukrajina nije uspjela dalje potisnuti ruske napadače i okupatore.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius u Münchenu se želi sastati i s predstavnicima takozvanog Globalnog juga, gdje se na rat u Europi gleda sasvim drugačije nego u NATO-u.

Tim državama ne treba prilaziti „s visoka", rekao je Pistorius za DW. „Ne možemo očekivati da sve zemlje svijeta imaju isti pogled na ovaj svijet kao mi." Razlika je ako živite na dva sata ili na 12 sati leta od Kijeva, kaže Pistorius. „To jednostavno uvijek moramo imati na umu, jer to očigledno dugoročno mijenja perspektivu."

Ipak, kaže, mora biti jasno da je Rusija u ovom ratu agresor. Ne mogu biti dva mišljenja, naglašava njemački ministar za DW: „Potreban nam je savez, koalicija onih koji se zalažu za međunarodni poredak utemeljen na pravilima, jer to na kraju krajeva štiti sve."

Trump čini NATO nervoznim

Kao odgovor naponovljene kritike vjerojatnog budućeg republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izračunao je da su europski saveznici i Kanada značajno povećali svoje izdatke za obranu. Samo prošle godine potrošnja je povećana za jedanaest posto. Ove godine će 18 članica izdvajati za obranu dva ili više posto svog BDP-a. „Ali, put je još uvijek pred nama, jer je na zadnjem sastanku na vrhu NATO-a dogovoreno da sve članice moraju doprinijeti s najmanje dva posto", rekao je Stoltenberg.

Nakon prijetnji Donalda Trumpa da će ostaviti na milost i nemilost članice NATO-a koje ne ispunjavaju svoje obveze, pokrenuta je i rasprava, i to posebno u Njemačkoj, o nuklearnom oružju za Europu. No njemački ministar obrane to je odbacio kao beskorisno. „Imamo nuklearno odvraćanje Amerikanaca, to je dogovoreno i ne vidim nikakve signale da se taj sporazum bliži kraju“, rekao je Boris Pistorius u Bruxellesu. Štoviše, o nuklearnom štitu, kaže, ne bi ni trebalo javno raspravljati.