NATO – povratak u normalu

Veliki razdor u NATO-u, čega su se mnogi tjednima pribojavali, na kraju je izostao. Donald Trump nije najavio ni povlačenje iz Saveza niti povlačenje američkih vojnika iz baza u Njemačkoj.

Nakon jutarnje verbalne paljbe predsjednika SAD-a, kada je na meti prije svega bila Njemačka, on se tijekom plenarnog zasijedanja zadržao na uobičajenim kritikama. Da partneri izdvajaju premalo sredstava za obranu i da bi svi trebali izdvajati četiri posto BDP-a (kao i SAD), umjesto obećanih dva – što nisu svi ni ispunili. Ali to bi prije svega trebalo shvatiti kao neki taktički šok – niti od jednog sudionika se ne očekuje da doista ispuni taj zahtev.

Bez obzira na to, Donald Trump, prema izjavama sudionika summita, ne dovodi u pitanje opstanak zapadnog vojnog saveza. Iz krugova francuske vlade kažu da je sudionicima summita Trump čak uputio pozitivne i konstruktivne poruke. Iz britanskih izvora moglo se čuti i to da se Trump pozitivno izrazio o Europi.

Bilo je prijepora, ali život ide dalje

"Bilo je diskusija, bilo je razilaženja mišljenja", rekao je po završetku summita glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. On je ocijenio da je toga u povijesti Saveza uvijek bilo i da je najvažnije da se na kraju postigne rješenje. To što je dogovoreno, u velikoj mjeri odgovora zaključcima summita u Walesu 2014. godine. Diplomati NATO-saveza tjednima su pažljivo pripremali zajedničku deklaraciju. Šefovi vlada zemalja-članica potvrdili su da su odlučni u tome da u idućih pet godina ostvare cilj o izdvajanju dva posto bruto nacionalnog proizvoda za obranu. Dodatnih obećanja nije bilo.

Bilo je nekoliko konkretnih zaključaka, kao što je poziv Makedoniji da započne pristupne pregovore s NATO-om, nakon konačnog rješenja spora oko imena. U Irak bi trebala biti poslana nova misija za obuku koju će predvoditi Kanada. Od dvije nove glavne baze, jedna bi trebala biti izgrađena u njemačkom Ulmu. Njemačka vlada pritom posebno naglašava svoj doprinos Savezu, pored direktnih izdataka za naoružanje. Trebalo bi sagledavati veličinu vojnih snaga stavljenih na raspolaganje, kao i uključenost u misije, navodi njemačka strana. Međutim, na cilj od dva posto Berlin gleda kao na nešto što treba postupno ispunjavati, a ne ekspresno.

U završnoj deklaraciji su i uobičajena upozorenja na destabilizirajući utjecaj Rusije kojoj se službeno pripisuje i napad nervnim otrovom u Salisburyju. Istaknuta je i zabrinutost zbog intenziviranja raketnih testova u Iranu, kao i zbog "destabilizirajuće regionalne aktivnosti" Teherana, što se odnosi na vojno miješanje u Siriji.

Normaliziranje tona između Trumpa i Merkelove

Onaj tko je očekivao da će Trump svoje anti-njemačke tirade nastaviti i tijekom razgovora s kancelarkom Angelom Merkel u užem krugu – taj se prevario. Nakon prijepodneva, kada je neobuzdano, krivim činjenicama nasrtao na Njemačku, Trump je ton promijenio za 180 stupnjeva: "Mi (!) imamo vrlo dobar odnos s kancelarkom, fenomenalne veze s Njemačkom, ostvarili ste veliki uspjeh i čestitamo vam. I vjerujem da će naša trgovina još narasti, kao i mnoge druge stvari."

O obrambenim pitanjima se nije razgovaralo. Sastanak s Merkel je Trump iskoristio za svoju omiljenu temu – europski i njemački izvoz u SAD. Pritom je bilo riječi o automobilima, ali i o farmaceutskim proizvodima, jer predsjednik je nedavno uočio problem s visokim cijenama lijekova u SAD-u. Angela Merkel je naglasila da Europi nije u interesu spirala eskalacije. Ona je podsjetila i da će uskoro u Washingotn otputovati predsjednik Europske komisije, kada će biti nastavljeni pregovori o toj temi.

Bilo je riječi i o migraciji: kancelarka je američkom predsjedniku objasnila pokušaj EU-a da se, kroz partnerstvo s Afrikom, problemu pristupi u matičnim zemljama migranata. Iznijela je i svoj stav o politici Rusije, situaciji u Ukrajini i predsjedniku Putinu. Merkel je naravno odbacila Trumpove tvrdnje o njemačkom uvozu energenata iz Rusije: Njemačka dobiva samo oko devet posto energije iz Rusije, a ne 60 do 70 posto, što je Trump neposredno prije toga ustvrdio.

Razgovor s Trampom je staloženo sažela: rekla je da je zadovoljna što se ukazala prilika za razgovor. Objasnila je da se razgovaralo o ekonomskim prilikama, migraciji, o pitanjima buduće trgovine "i o predstojećim putovanjima predsjednika". Dalja razmjena sa SAD-om je važna, rekla je: "Zato što smo partneri i zato što želimo nastavak suradnje." Više pred mikrofonima novinara nije htjela govoriti. U svakom slučaju, razgovor je protekao u normalnoj atmosferi, bez daljnjih ispada Trumpa. A on je njemačkoj kancelarki čak prenio i pozdrave svoje obitelji.

Puno buke ni za što?

Djeluje kao da se za samo jedan dan američki predsjednik na summitu NATO-a vratio na normalnu temperaturu. Prijepodne je divlje napadao i optuživao – kasnije je njegov nastup bio u okvirima očekivanog. Razdor između Europe i SAD-a je izostao, čega su se pribojavali mnogi. I sastanak Trumpa s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom opisan je kao prijateljski i opušten.

Macron je inače uspio preduhitriti predsjednika SAD-a: on će se s Putinom vidjeti u nedjelju u Moskvi, na finalnoj utakmici Svjetskog nogometnog prvenstva Francuska-Hrvatska. Trump će se s Putinom sresti dan kasnije, u Helsinkiju.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.