NATO: „Visok stupanj spremnosti“ i velik pritisak Rusije

„On je najveći poklon NATO-u od kraja Hladnog rata", kaže bivši direktor američke Središnje obavještajne agencije CIA-e David Petraeus o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. „On je naumio ponovo učiniti Rusiju velikom; ono što je zaista učinio jest da svojim postupcima ponovo učini NATO velikim", rekao je Petraeus za DW. „Ta prijetnja je ujedinila NATO na način na koji se to nije dogodilo od pada Berlinskog zida i raspada Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza”.

Ali ako NATO kao vojni savez 30 zemalja ima koristi od zajedničke procjene prijetnje, onda će također preispitati kako reagirati na odluku Rusije da pošalje trupe u Ukrajinu, što su Sjedinjene Američke Države već nazvale pokretanjem rata. Iako NATO nema obvezu vojno braniti Ukrajinu koja nije članica, saveznici osjećaju moralnu dužnost podržati ukrajinski suverenitet i međunarodno pravo, čak i ako je to indirektno, jer ni jedna zemlja nije pristala poslati svoje trupe u Ukrajinu u slučaju ruskog napada.

Kada je riječ o teritoriju Saveza, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg naglašava da su pojačane vojne snage: „Imamo preko 100 mlažnjaka u pripravnosti i imamo više od 120 savezničkih brodova na moru", rekao je on u utorak, „od krajnjeg sjevera do Mediterana. Nastavit ćemo činiti sve što je nužno da zaštitimo Savez od agresije".

„Ne postoji izravna prijetnja baltičkim državama"

Kao odgovor na Putinovo priznanje ukrajinskih otcijepljenih pokrajina Donjecka i Luhanska i njegovu odluku da pošalje vojsku u istočnu Ukrajinu, SAD je dodao još tisuću vojnika svom već pojačanom kontingentu na Baltiku.

Govoreći iz Estonije Kadri Liik, viša savjetnica u Europskom vijeću za vanjske odnose, pozdravila je taj potez. „Mislim da trenutno ne postoji izravna prijetnja baltičkim državama", rekla je ona za DW prije nego što je Putin preko noći objavio, kako je rekao, „vojnu operaciju" na teritoriju pod kontrolom Ukrajine. „Ali u isto vrijeme situacija je puna nervoze. Budemo li u idućim danima ili tjednima gledali rat velikih razmjera u Ukrajini, onda bi to, naravno, učinilo situaciju mnogo napetijom u svim zemljama u okruženju i također bi povećalo opasnost od pogrešnog tumačenja i slučajnih sukoba na svim frontama."

Lute: „Gdje je vrh koplja? " 

Dok je u velikoj mjeri na pojedinačnim saveznicima da odluče što mogu doprinijeti istočnom krilu NATO-a, ne misle svi da Savez jača svoje zajedničke resurse. "Gdje je Objedinjena operativna grupa povišene spremnost - VJTF?!" - uzvikuje bivši američki veleposlanik u NATO-u Doug Lute, govoreći o trupama NATO-a za brzo djelovanje (NRF). Oni čine nešto manje od polovice od 40.000 ljudi koliko iznose ukupni kapaciteti za brzo djelovanje Saveza. „Ako je to 'vrh koplja', kako ga glavni tajnik NATO-a naziva", objasnio je Lute, „onda je vrijeme da se formira vrh koplja!"

Umirovljeni general s tri zvjezdice, koji je također služio kao zamjenik američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost za Irak i Afganistan, Lute vjeruje da bi NATO odmah trebao okupiti snage — sastavljene od kopnenih, zračnih, mornaričkih komponenti kao i snaga za specijalne operacije. Sada bi te trupe mogle biti stacionirane negdje u Europi, rekao je on. Iako bi VJTF bio raspoređen samo u slučaju prijetnje saveznicima, „postoji potencijal da sukob u Ukrajini ima efekte prelijevanja na teritorij NATO-a", upozorio je Lute. „Ako imate takvu snagu, a u ovom slučaju, u krizi generacije... ako je ne koristite ili je barem ne pokažete, onda zaista nemate tu snagu”.

Prelijevanje u cyber-prostor

Jedan od efekata prelijevanja mogao bi doći i od kibernetičkih napada, koje Ukrajina intenzivno doživljava posljednjih dana, a protiv kojih NATO već godinama surađuje s Kijevom. Colin Clarke, direktor istraživanja u Centru Soufan, naglašava da je ključno izgraditi obrambenu sposobnost. „Mislim da bi prioritet za Ukrajinu u ovom trenutku trebalo biti predviđanje područja na kojima bi Rusi mogli pokrenuti kibernetički napad", rekao je on, dodajući da to znači da bi „metama prvog reda trebalo posvetiti dodatnu pozornost u smislu aktivne kibernetičke obrane, posebno ugrožene infrastrukture".

Clarke kaže, iako se cyber-napadi često promatraju kao odvojeni od vojnih akcija, „bilo bi primjereno da Ukrajina shvati ruske sposobnosti u širokom spektru, sa cyber-elementom kao jednim od mnogih alata koji su na raspolaganju Moskvi". On dodaje da je „informacijski rat" „kritičan čimbenik" za Kremlj i poziva ukrajinsku vladu da pripremi svoj narod na to da će „Rusija biti vrlo aktivna u idućim danima i tjednima u „sivoj zoni" i da ljudi budu na oprezu zbog niza narativa pogrešnih i netočnih informacija."

Što treba dati?

Najbliži susjedi Ukrajine u Europskoj uniji i NATO-u, Litva i Poljska, uputile su u srijedu apel da se Kijevu da hitna ponuda statusa kandidata za članstvo u EU-u. Predsjednici tri zemlje su u trilateralnom priopćenju naveli da „s obzirom na značajan napredak u primjeni Sporazuma o pridruživanju i unutarnjih reformi, kao i aktualne sigurnosne izazove, Ukrajina zaslužuje status kandidata za članstvo u EU-u, a Republika Poljska i Republika Litva će podržati Ukrajinu u postizanju ovog cilja".

Istovremeno, međutim, Michael Bociurkiw, viši suradnik u Atlantskom vijeću sa sjedištem u Washingtonu, kaže da se Ukrajinci pitaju bi li trebali pristati na Putinove zahtjeve da odustanu od nade da uđu u NATO. Ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji spomenuo je tu ideju u intervjuu za BBC posljednjih dana. Bociurkiw, koji se trenutno nalazi u Lavovu u Ukrajini, kaže da ta izjava nije bila slučajna.

"Bociurkiw kaže da bi Kijev ovo ozbiljno razmotrio samo ako dođe do pritiska iz samog NATO-a, kako bi se omogućilo Rusiji povlačenje iz krizne situacije. „S jedne strane, razgovarate sa ljudima ovdje koji kažu „ako se to ikada dogodi, ljudi će biti na ulici", kaže on, „ali ja više nisam tako siguran u to. Mislim da glavna stvar koju ljudi žele jest da izbjegnu upravo opći rat."