"Ne zaboravite zapadni Balkan"

To su poruke međunarodne konferencije pod nazivom "Europska unija i zapadni Balkan", što je u organizaciji njemačkog Društva za jugoistočnu Europu proteklog vikenda (12. i 13.9.) održana u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu. U njezinu radu su, osim domaćina, sudjelovali brojni vladini dužnosnici iz zemalja regije i država-članica EU-a, znanstvenici, aktivisti institucija civilnoga društva te predstavnici Europske komisije i parlamenta.

Od presudne važnosti za uspješan nastavak europske integracije zemalja zapadnog Balkana bit će njihova daljnja politička stabilizacija i korjenit društveno-ekonomski preobražaj. Jednako nužna je i fleksibilnost EU-a pri određivanju kriterija u procesu pridruživanja pojedinih kandidatkinja, ali i ustrajnost na zahtjevu za ispunjenjem postavljenih uvjeta, istaknuto je na skupu. No, kočnicu bi – osim bilateralnih nesuglasica, na primjer oko Kosova, makedonskog imena ili slovensko-hrvatske granice – moglo predstavljati zamrzavanje procesa ratifikacije reformskog sporazuma EU-a nakon negativnog ishoda referenduma u Irskoj.

Velika očekivanja od češkog predsjedanja EU-om

"Bez Lisabonskog ugovora nema proširenja Europske unije", podsjetio je na stanje stvari europski parlamentarac, austrijski socijaldemokrat Hannes Swoboda te s pogledom uperenim na predsjedateljicu EU-a u prvom polugodištu 2009. dodao: "Podozrivost, a dijelom i otpor češke vlade i njezina predsjednika prema Lisabonskom ugovoru može značiti blokadu proširenja." Za Hrvatsku koja već dulje pregovora o članstvu, čini se, ipak nema straha. "Tim više što Češka već najavljuje kako će nastojati nastaviti ono što je Slovenija radila, a to je da će i dalje imati među prioritetima proširenje EU-a pa tako i proces stabilizacije i pridruživanja", kaže Višnja Samardžija.

Europska stručnjakinja s Instituta za međunarodne odnose Sveučilišta u Zagrebu drži kako će hrvatska predpristupna iskustva doprinijeti jačanju regionalne suradnje, što je prema ocjenama sudionika konferencije ključ brzog i uspješnog reformskog preobražaja zemalja jugoistočne Europe: "Dakle, sve što smo naučili u ovom procesu možemo prenositi drugim zemljama i mislim da Hrvatska tu može imati vrlo važnu ulogu." "Time će biti odaslan znak Europi, Bruxellesu i zemljama članicama da smo mi već djelatno spremni za članstvo u Uniji tako što jedni s drugima blisko surađujemo", napominje ravnatelj beogradske zaklade "Balkan Trust for Democracy" Ivan Vejvoda.

Ukidanje viza bitno za osjećaj pripadnosti Europi

Na skupu je ukazano i na važnost pragmatičnih mjera za očuvanje europske perspektive zemalja regije poput Bosne i Hercegovine ili Srbije koje ne mogu tako brzo računati na prijam u EU. Misli se na sve oblike unapređenja privredne i kulturno-znanstvene suradnje, a pogotovo na ukidanje viza. "Ljudi će, čak i ako ne putuju, imati dojam da su vrata otvorena. Mislim da je to jako bitno za osjećaj pripadnosti Europi – ne samo u fizičkom i zemljopisnom nego i u vrijednosnom smislu", zaključuje Vejvoda.