Negativna slika migranata u europskim medijima

Već na samom početku prosvjeda i pobuna u arapskom svijetu, na talijanski otok Lampedusu stiglo je u samo nekoliko mjeseci čak oko 6.300 osoba. Većina je stizala uglavnom iz Tunisa. Ondašnji talijanski premijer Silvio Berlusconi svakodnevno iskrcavanje velikog broja ljudi na ovom otoku neprimjereno je nazvao „ljudskim tsunamijem“. Migranti iz Afrike, ali i iz drugih dijelova svijeta, stižu i danas na europsko tlo u potrazi za boljim životom. Njihov točan broj nije poznat čak niti međunarodnim humanitarnim organizacijama.

„Uobičajeni ritual“

Njemačka političarka iz stranke socijaldemokrata (SPD) Lale Akgün, koja je i voditeljica odsjeka za međunarodna pitanja u pokrajinskoj vladi Sjevernog Porajnja i Vestfalije, međutim raspolaže brojkama za Njemačku. Samo iz Sirije je protekle godine u Njemačku došlo oko 4.000 osoba koje su ovdje podnijele zahtijev za azil. Ove, 2012. godine sveukupno je iz arapskih zemalja u Njemačku došlo oko 50.000 izbjeglica. Način kako su oni prikazani u njemačkim medijima, razlikuje se od medijske kuće do kuće, od lista do lista.

Slika migranata u europskim medijima bila je i tema posebne koferencije održane ovih dana u Bonnu, a organizirane od strane Deutsche Wellea, Instituta za odnose s inozemstvom i Međunarodnim centrom za komunikaciju u Bonnu. „Kada je riječ o izbjeglicama i načinu njihovog prikazivanja u medijima, možemo reći kako je uvijek iznova riječ o jedno te istom ritualu“, rekla je Lale Akgün. Naime, dok lijevo orijentirani i liberalni mediji problematiku vezanu za izbjeglice prikazuju iz perspektive samih izbjeglica, konzervativne kuće to čine na drugačiji način.

Provokacija iz refleksa

Andreas Schwarz, medijski stručnjak na Tehničkom sveučilištu Illmenau u Thüringenu kritizira i činjenicu da njemački mediji vrlo često prebrzo iznose svoja stajališta i ocjene umjesto da jednostavno samo objektivno prikazuju stanje stvari. „To se događa jako brzo, kao iz refleksa“ , kaže Schwarz. Međutim, novinarstvo vrlo često nažalost živi od provokacija. „Najgori su po mom mišljenju razni komentari čitateljica i čitatelja objavljeni u novinama ili na internetskim stranicama pojedinih listova i tjednika. Ovdje se mogu naći mnogi rasistički izrazi i mišljenja tipa: Nama ti ljudi nisu potrebni. Oni dolaze samo kako bi se okoristili našim socijalnim sustavom“, kaže spomenuta njemačka političarka.

No, ovakva stajališta čitatelja su često zasnovana upravo na činjenici da zapadni mediji o migrantima piši premalo pozitivnog. „Kada bi se mediji potrudili i o migrantima ne bi pisali samo negativno, tada bi se slika koju o njima imaju europski građani u svakom slučaju promijenila“, dodaje novinar Salah Methnani iz Tunisa.

Rasprava oko izbjeglica kršćana

U Njemačkoj osim toga traje i vrlo kontroverzna rasprava oko toga treba li ova kršćanska zemlja prije svega prihvatiti izbjeglice ove vjeroispovijesti, odnosno je li joj je to čak i dužnost? Lale Akgün navodi kako novine poput "Die Welta" ili "Frankfurter Allgemeine Zeitunga" najviše prostora daju kršćanskim političarima koji onda na ovim stranicama iznose svoja mišljenja i „želje“. Njihova su stajališta jasna: Njemačka mora dati prednost izbjeglicama kršćanske vjeroispovijesti budući da su upravo oni najviše izloženi progonima i pritisku. „Mediji bi trebali objektivnije izvještavati kako bi čitateljima ostavili dovoljno prostora da sami stvore svoje mišljenje“, zaključuje njemačka političarka.