Neizvjesna budućnost lijevih stranaka u Njemačkoj

Mlada Sahra Wagenknecht bila je komunistica. Kasnije je ova političarka godinama oblikovala imidž stranke Ljevica, da bi u listopadu 2023. podvukla crtu i najavila osnivanje vlastite stranke.

Ova odluka simbolizira krizu u kojoj se trenutno nalazi cijeli spektar lijevih stranaka: podrška im sve više opada. To se odnosi na oporbenu Ljevicu, koja se više nego ikad bori za svoju budućnost, ali i na Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i Zelene. Ove dvije posljednje se također smatraju lijevim strankama i formiraju vladajuću koaliciju s izrazito tržišno orijentiranim liberalima (FDP) od 2021. godine.

CDU/CSU jak kao Ljevica, SPD i Zeleni zajedno

U prvom ovogodišnjem ispitivanju javnog mnijenja u Njemačkoj (Deutschlandtrend) Ljevica, SPD i Zeleni zajedno imaju podršku 31 posto birača. Točno toliko imaju konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) i njena bavarska sestrinska stranka CSU. A tu je i Alternativa za Njemačku (AfD) koja je, prema procjenama Ureda za zaštitu Ustava djelomično, desno ekstremistička i unatoč tome uživa podršku od 22 posto.

Prema mišljenju politologa Wernera Patzelta, za gubitak važnosti lijevih stranaka postoji jedan odlučujući razlog: nedovoljno brinu o takozvanim običnim ljudima. A oni su primjerice, kako kaže Patzelt, ugroženi nedostatkom stambenog prostora i nemaju mnogo veze s “probuđenim” ljevičarskim idejama.

Zašto “obični ljudi” glasaju za AfD

Izraz "probuđen" dolazi od engleskog „woke" i znači imati izraženu svijest o socijalnoj pravdi i rasizmu. To su teme kojima se, prema mišljenju Patzelta, prvenstveno bave ​​akademski i obrazovani ljevičari. I dok se ništa ne promijeni, ljevica se ne treba čuditi "ako obični ljudi budu skloni svoje nade polagati u desnicu", kaže on u razgovoru za DW.

AfD dobiva veliku podršku prije svega svojim antimigrantskim tonovima. Bez otvorenog odbijanja, ali skeptične i upozoravajuće riječi o migraciji mogu se pronaći i u osnivačkom manifestu nove stranke Sahre Wagenknecht: „Cijenu pojačane konkurencije oko jeftinih stanova, poslova s niskim primanjima i zbog neuspjele migracije ne plaćaju u prvoj liniji oni koji su na sunčanoj strani života." Ovakve rečenice podsjećaju politologa Wernera Patzelta na vezu desnih i lijevih ekstrema, na takozvani querfront (naziv za antidemokratske strategije u Weimarskoj republici, kojim se označavaju pokušaji da se spoje ideologije nacionalizma i socijalizma kako bi se osigurala politička vlast – op. red.)

Migracijska politika područje napetosti

“U socijalnoj politici treba raditi klasičnu lijevu politiku za male ljude, a u migracijskoj politici treba raditi politiku koja se danas prije pripisuje desnici”, kaže politolog skicirajući područje djelovanja u kojem se nova stranka želi kretati. Ovaj stručnjak za pitanja političkih stranaka smatra da “Savez Sahra Wagenknecht – za razum i pravdu” ima određenu političku privlačnost. Ali može li se dobro držati zajedno, otvoreno je pitanje, kaže on.

Sahra Wagenknecht smatra da je kultura dobrodošlice za izbjeglice koja se već dugo prakticira u Njemačkoj, a koju je 2015. pokrenula tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU), "vrlo problematična". Ne zato što se tim ljudi ne želi pružiti život, kaže ona i nastavlja: "Nego zato što je naša zemlja time jednostavno preplavljena.”

Zaokret u migracijskoj politici

SPD i Zeleni sada su također napravili zaokret u migracijskoj politici i žele ograničiti neregularno useljavanje u Njemačku. Istodobno dolazi do kraćenja u gospodarskoj i socijalnoj politici. "Te stranke na to prisiljava stvarnost”, kaže politolog Werner Patzelt. Štednja, kako kaže, nije "stvar srca” lijevih stranaka.

Startna pozicija za izbore za Europski parlament u lipnju 2024. i izbori u tri njemačke savezne zemlje, koji se održavaju u rujnu, predstavljaju tešku situaciju za sve stranke koje sebe više ili manje smatraju ljevičarskim. Kad je riječ o migracijama, Ljevica se beskompromisno zalaže za politiku otvorenih granica.
Glavna kandidatkinja te stranke na europskim izborima je klimatska aktivistica Carola Rackete, koja je međunarodno poznata angažiranjem na spašavanju migranata u moru.

U anketama se njezina nominacija, koja je objavljena u studenome 2023., još ne primjećuje - Ljevica je još uvijek ispod pet posto na saveznoj razini. Patzelt preporučuje SPD-u i Zelenima, kojima podrška također slabi, da se ugledaju na Dansku i Švedsku. U tim skandinavskim zemljama socijaldemokrati već duže vrijeme provode restriktivnu migracijsku politiku.

Tamne strane globalizacije

Iz Patzeltove perspektive, oni vrlo dobro utjelovljuju temeljni sadržaj ljevičarske politike: "Naime, biti tu za male ljude koji su, između ostalog, u svojim poznatim životnim okruženjima ugroženi globalizacijom i migracijom koja dolazi s globalizacijom."

U novoj stranci Sahre Wagenknecht to zvuči ovako: "Imigracija i suživot različitih kultura mogu biti obogaćenje. Ali to vrijedi samo dok je priljev ograničen na razinu koja ne preplavljuje našu zemlju i njezinu infrastrukturu i dokle god se integracija aktivno potiče i uspijeva."