(Ne)opravdan strah od kineske mobilne mreže u Njemačkoj
3. veljače 2019
Pozadina tih sumnji je svakako spor kojeg američka vlada vodi s Kinom i (njezinim) koncernom Huawei. Američki veleposlanik u Njemačkoj, Richard Grenell je u listu Tagesspiegel izjavio kako su američki i njemački gospodarstvenici složni da je „sigurnost telekomunikacijskih mreža i lanca isporuke ugrožena, ako su isporučitelji pod kontrolom ili utjecajem stranih vlada". Američki veleposlanik upozorava kako tu „leži opasnost neovlaštenog pristupa i zloćudne aktivnosti u virtualnom svijetu". Grenell je novinarima također rekao kako Njemačka „razumije" tu prijetnju.
Što god da je američki diplomat htio postići, zapravo je izazvao tek suprotan učinak: zastupnik i potpredsjednik kluba zastupnika Liberala u Bundestagu Frank Sitta je od njemačke vlade tražio pismeno izjašnjavanje u kojoj mjeri se i ova zemlja sada upliće u spor kojeg SAD vode protiv kineskog koncerna.
Špijuni u „određenim slučajevima"
Ovog četvrtka je onda stigao i odgovor njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova: „Njemačka vlada trenutno i na temelju saznanja kojima raspolaže, provjerava postoji li sigurnosni rizik obzirom na proizvode poduzeća Huawei." Ministarstvo također dodaje kako je sigurnost mreže mobilne telefonije od visoke važnosti i kako će prema tome donijeti i odluku tko će stvoriti buduću mrežu 5G.
Nešto jasniji je bio glasnogovornik Ministarstva koji je priznao kako kineski zakoni o internetu doista obavezuje tvrtke „u određenim slučajevima" proslijediti svoja saznanja koja su stekla u inozemstvu i tamošnjim državnim organima. Taj propis svakako daje „povod za zabrinutost" njemačkim službama.
Zastupnik Sitta je tek donekle zadovoljan odgovorom: „Puki osjećaj da bi se nešto moglo dogoditi ne opravdava zabranu sudjelovanja u natječaju" za kineski Huawei. Povrh toga, podsjeća kako i veliki dijelovi postojeće mreže 4G zapravo počivaju na tehnologiji Huaweia i još jednom upozorava kako se „Njemačka ne smije uvući u gospodarski rat između SAD-a i Kine."
„Tehnički" za sigurnost mreže
Njemački Telekom koji se i sam natječe za izgradnju ove mreže mobilne telefonije tu predlaže da mreža svakako mora proći svojevrsni „sigurnosni tehnički pregled" i koji bi bio proveden bez obzira tko gradio tu mrežu. Tu inicijativu su podržali i drugi natjecatelji za tu mrežu, Vodafone i Telefonica. Tim više što je Telekom jasno dao do znanja kako to onda neće značiti odluku protiv ili za nekog kandidata, nego da i sam Telekom nema namjeru potpuno prekinuti suradnju sa kineskom tvrtkom.
Glasnogovornik Telekoma podsjeća da u gradnji svoje mreže i sam poseže za proizvodima i rješenjima čitavog niza isporučitelja i to su prije svega Ericsson, Nokia, Cisco – ali i kineski Huawei. Ipak, i u Telekomu osjećaju pritisak Washingtona tako da „sad provjeravaju svoju politiku nabave."
Po njemačkim medijima se naveliko spekulira o moći i utjecaju koja se „prepušta Kinezima" ako bi Huawei gradio tu mrežu. Tu nije riječ tek o prisluškivanju i kontroli sadržaja koji teče tom komunikacijskom mrežom, nego i o mogućnosti da se prekine rad čitave mreže – ako to na primjer želi Peking.
Njemački kontrolori surađuju s – Kinezima
Utoliko se „tehnički pregled" čini logičnim i svima prihvatljivim rješenjem - kad ne bi bilo dvojbe i o njemačkim kontrolorima. Tu i Telekom predlaže da „osnova certificiranja treba biti test neovisnih laboratorija pod nadzorom države (na primjer BSI-ja) na temelju priznatih standarda."
Upravo spomenuti BSI – to je kratica za Državni ured za sigurnost i informatičku tehniku (Bundesamt für Sicherheit in der Informationstechnik) je prošle godine sudjelovao u otvaranju Security Innovation Laba u Bonnu kojeg je otvorila upravo kineska tvrtka Huawei. Prilikom otvaranja, predsjednik ovog njemačkog državnog ureda Arne Schönbohm u tome nije vidio nikakav problem, nego je i hvalio otvaranje laboratorija koji će „omogućiti dodatnu i još dublju tehničku razmjenu između Huaweia i BSI-ja kako bi se suočili sa budućim izazovima sigurnosti u cyber-svijetu."
„Napisat ćemo sve"
Ipak, u prijedlogu Telekoma stoji i još jedna dodatna, možda posljednja mjera sigurnosti takve nacionalne mreže mobilne telefonije: svi natjecatelji trebaju se obavezati da će pohraniti izvorni upravljački kod računalnog sustava nekom povjerljivom posredniku i to ne samo vlastitog sustava, nego i isporučitelja ključnih elemenata ugrađenih u sustav.
Tu bi se onda trebala odrediti i „jasna pravila po kojima bi i neovisna poduzeća dobila pristup tom kodu i prema kojem bi onda oni mogli ukloniti slabe točke." I to zvuči prihvatljivo – kad to ne bi bile stotine tisuća redaka računalnog koda kod kojih će možda trebati i nekoliko mjeseci da bi se otkrilo gdje je u njemu sakrivena „mina". U najgorem slučaju, za to vrijeme mreža neće biti u funkciji.
aš(dpa)