(Ne)opravdana očekivanja od sarajevske konferencije

Deset godina nakon summita u Zagrebu, konferencija u Sarajevu trebala je biti obljetnica na kojoj će zemlje regije jugoistočne Europe dobiti potvrdu da EU ne odustaje od svojih obećanja i europske perspektive za zemlje regije. No, ono što je na početku izgledalo kao rođendansko slavlje na visokoj diplomatskoj i političkog razini polako se pretvara u razočaranje. Razlog je konačni prijedlog završnog teksta konferencije koji je pripremilo španjolsko Predsjedništvo EU-a. Tekst pokazuje potpuni gubitak ambicija.

Ako otvorite stranice španjolskog Predsjedništva predstojeći sastanak u Sarajevu vodi se pod nazivom «sastanak EU-a i zapadnog Balkana na visokoj razini». Sastanak je prvobitno zamišljen kao rođendansko slavlje i obilježavanje desete obljetnice zagrebačkog summita kada je započeo proces približavanja zemalja regije Europskoj uniji. Međutim, organizatori konferencije, a to je španjolsko Predsjedništvo EU-a, odustali su od prvobitne ideje usvajanja «sarajevske deklaracije». Umjesto toga na kraju konferencije predstavit će se samo «priopćenje Predsjedništva», a nacrt teksta priopćenja daleko je od onih ciljeva koje su u ožujku na ministarskom sastanku u Cordobi najavljivali suorganizatori konferencije, španjolski i talijanski ministri vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos i Franco Frattini.

Tekst koji ne obećava mnogo

Tekst španjolskog predsjedništva razočarat će očekivanja onih u članicama koje se zalažu za nastavak proširenja EU-a. Iz diplomatskih krugova reakcije ukazuju da je španjolsko Predsjedništvo u svom priopćenju toliko blago da zapravo ostavlja upitnom cijelu konferenciju i smisao njezina održavanja. Takve reakcije dolaze iz nekoliko zemalja članica.

U tekstu se ne spominje niti jedna zemlje regije u pogledu nekakvih novih obveza ili obećanja, ali istodobno razvodnjavaju se i ublažavaju stara obećanja što ista čini manje obvezujućim. Talijani su na početku htjeli predstaviti ideju „mape puta“ za zemlje zapadnog Balkana, no od toga se sada odustalo. Ne spominju se nikakvi bliski ili kratkoročni ciljevi integracije zemalja regije.

Tri poruke

Iz krugova španjolskog Predsjedništva se doznaje da će priopćenje imati tri glavne poruke zapadnom Balkanu. Prva poruka je da EU brine o regiji, čak i više nego prije, pa je i to razlog zašto je Unija ponovno potvrdila europsku perspektivu za sve zemlje regije. Drugo, istaknuta je nužnost dobre regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, što je bitno za nastavak na europskom putu. I treća poruka je važnost reformi u zemljama regije i njihova provedba.

Na konferenciju tek polovica zemalja članica šalju svoje ministre vanjskih poslova, ostali šalju zamjenike kao i SAD i Rusija, dok Turska šalje svog šefa diplomacije. Iz regije dolaze svi šefovi diplomacija.

Konferencija bez dnevnog reda

Na kraju, možda je znakovito da konferencija u Sarajevu nema niti dnevni red. Pojedini promatrači tumače da time istodobno EU i SAD pokazuju koliko im je ova konferencija važna. Naime, moglo bi se pokazati da je Bruxelles još jednom odlučio odgoditi rješavanje cijelog brda problema na zapadnom Balkanu.

Pred takvim problemima, čini se da niti prognoze Hannesa Swobode, izvjestitelja za Hrvatsku u Europskom parlamentu, da je realno da bi sve zemlje regije, osim Hrvatske, mogle postati članice Europske unije 2020. godine, postaje sve više samo puka želja koju je sve teže ostvariti. No, ipak pustimo da se konferencija u Sarajevu najprije održi, a nakon konferencije za novinare predviđene za srijedu (2.6.) rano poslije podne, znat ćemo više.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković