Nepoznati Oskari Schindleri
28. listopada 2008
"Tihi junaci" - tako se zove novo spomen-područje u Berlinu koje podsjeća na Nijemce koji su u Trećem Rajhu spasili živote oko 5.000 židova. Franz i Peter Michalski morali su pobjeći pred nacistima još kao mala djeca - jedan je imao četiri, drugi deset godina. Skrovište i spas od deportacije su im pružili hrabri njemački građani. "Oni više ne žive, ali smo im mi još zahvalni. I ta zahvalnost, simpatija, prenosi se, naravno, i na njihove potomke", kaže Franz Michalski.
Svaka priča ima svog "tihog" junaka
Reha Abraham je stigla posebno iz New Yorka na otvaranje spomen-izložbe u ponedjeljak (27.10.). Nju je kao bebu spasila "tiha junakinja" Maria Nickel. "Moja majka tu ženu uopće nije znala, ali ona je primjetila moju majku dok je bila trudna i nosila židovsku zvijezdu. Uvijek je pokušavala pomoći židovima", priča Reha Abraham svoju priču.
Oskar Schindler je na izložbi koja se prostire na dva kata u blizini poznate berlinske turističke atrakcije Hak'esche Markta samo jedna vitrina u kojoj se predstavlja sudbina najpoznatijeg njemačkog spasioca židova. Njegovu priču o tvornici u kojoj je spasio oko 1.100 židova već je ovjekovječio Steven Spielberg filmom "Schindlerova lista".
Odmah do zgrade u kojoj je smještena izložba nekada je bila radionica u kojoj su se plele metle i u kojoj je njezin vlasnik Otto Weidt spasio nekolicinu slijepih židova od gotovo sigurne smrti - Oskar Schindler u malom za kojega svijet ne zna.
U šutnji je bio spas
Jedna od 300 priča dokumentiranih na berlinskoj izložbi je i ona Eugena Kahla. Njegov otac je bio liječnik i nije htio poslušati ukaz nacionalsocijalista i prestati liječiti židove. 16-godišnji Eugen je bio kao pomoćnik u njemačkom ratnom zrakoplovstvu stacioniran izvan Berlina i kada je jedne večeri došao kući na dopust, otkrio je na tavanu potpuno mu nepoznatog čovjeka. To je bio židovski zaručnik jedne pacijentice njegovog oca kojega su njegovi roditelji skrivali i kasnije mu pomogli pobjeći. "Ni s kim nisam smio pričati o tome", prisjeća se danas Eugen Kahl. I on je šutio. Baš kao i njegovi roditelji i mnogi drugi "tihi junaci".
Pola priča s tužnim krajem
"Ne smijemo ta djela mjeriti današnjim kriterijima", upućuje direktor Zaklade spomenika njemačkog otpora Johannes Tuchel. Danas se otpor protiv nacista smatra nečim apsolutno pozitivnim, ali to za vrijeme rata, ali ni neposredno nakon rata nije bio slučaj. I to je jedan od razloga zašto su se imena spasilaca doznala tek kasnije i to tako što su preživjeli htjeli zahvaliti svojim dobročiniteljima.
No, nemaju sve priče na koje podsjeća izložba u Berlinu sretan kraj. Prema podacima kojima raspolažu njezini organizatori, oko 10.000 židova je u nacističkoj Njemačkoj pobjeglo u ilegalu, a samo je polovica uspjela umaći svojim progoniteljima. (dd)