Nezaposlene šalju u staračke domove

Sto sati teorijske nastave i dva tjedna praktične obuke bi, prema ocjeni vlade, trebalo biti dovoljno za osposobljavanje dugogodišnjih nezaposlenih u skrbi o starima i nemoćnima. U obzir bi došli samo kandidati koji ispunjavaju karakterne pretpostavke poput senzibiliteta za stanje i potrebe oboljelih od staračke demencije. Ali, novostečena kvalifikacija, kako izričito naglašava predstavnik Ministarstva zdravstva u Berlinu Kurt Eikemeier, ne bi obuhvaćala i medicinske usluge poput terapije: "Pomoćni njegovatelj bi se trebao neposredno posvetiti bolesnim ljudima, čitati im, s njima razgovarati, odlaziti u kupovinu i tako dalje. Dakle, ne radi se o zamjeni stručnog osoblja."

Strah od "diskontne" njege

No, upravo od toga – od jeftine ili "diskontne" njege – strahuju profesionalne udruge koje za stjecanje odgovarajuće stručne spreme predviđaju tečajeve s čak 900 nastavnih sati. "Bezobrazno je skrb o oboljelima od staračke demencije, koji s vremenom mogu postati i agresivni, poistovjećivati s čitanjem ili šetnjom", kritiziraju stručnjaci. U isti rog puše i politička oporba. "Samo kako bi ljudima dali da nešto rade, dugogodišnje nezaposlene žele angažirati po staračkim domovima, premda za to možda nisu sposobni", kaže Daniel Bahr iz Liberalne stranke.

Naporan posao – mala plaća

Činjenica je, međutim, da domovi za starije i nemoćne u Njemačkoj već godinama gotovo očajnički tragaju za radnom snagom. Saveznom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je oko 10.000 slobodnih radnih mjesta, dok se istodobno preko 30.000 ljudi s odgovarajućom kvalifikacijom vode kao nezaposleni. Problem je, među ostalim, u razmjerno niskoj plaći za posao pod teških fizičkim i psihičkim opterećenjem pa nema interesa ni za brojne mogućnosti školovanja za tražena zanimanja.