Nezaposleni doseljenici nemaju pravo na socijalnu pomoć

Rijetko je neki postupak pred Europskim sudom u Luksemburgu podigao toliko prašine kao slučaj Dano. Tužba nezaposlene mlade Rumunjke kojom traži ostvarenje prava na socijalnu pomoć u Njemačkoj postala je simbolom spora oko mogućih zlouporaba socijalnih davanja u bogatijim članicama EU-a od strane građana siromašnijih članica. Slučaj Elisabete Dano i njezinog sina Florina je za to dobar primjer: ona od 2010. godine živi kod svoje sestre u Leipzigu i nije radila ni u Rumunjskoj niti u Njemačkoj. Njemačke socijalne službe su joj sve vrijeme isplaćivale dječji doplatak i privremeno predujam na alimentaciju. Elisabeta Dano je potom zatražila državnu pomoć za nezaposlene, u Njemačkoj poznatu pod nazivom Hartz IV. No bez uspjeha. Zato je podnijela tužbu pred sudom u Leipzigu, koji je po tom pitanju zatražio mišljenje Suda u Luksemburgu.

Sukob interesa Europske komisije i zemalja članica

Odluka Europskog suda od 11. studenoga je jasna: europski propisi dopuštaju državama članicama da pod određenim uvjetima uskrate socijalna davanja nezaposlenim doseljenicima. Kod trajanja boravka od tri mjeseca do pet godina, kao što je to u slučaju Dano, nezaposlene osobe bi trebale raspolagati s dovoljno vlastitih sredstava za život. Jer, zemlja u kojoj borave može im uskratiti davanja ako su došle samo zato da bi dobivale socijalnu pomoć. No europski suci su dodali da se svaki pojedinačni slučaj mora preispitati. Presuda ne smije služiti tome da se doseljenicima paušalno uskrate socijalna davanja.

Pozadina tog slučaja su sukobi interesa i pitanja pravnog tumačenja između Europske komisije i zemalja članica, u ovom slučaju Njemačke. Ovaj problem je postao gorući nakon što je početkom godine stupila na snagu neograničena sloboda kretanja za građane Rumunjske i Bugarske. Europska komisija je u slučaju Dano zauzela stajalište da Njemačka mora olakšati pristup socijalnim davanjima. To je naišlo na kritike mnogih njemačkih političara, posebice iz bavarske Kršćanske socijalne unije. U veljači ove godine njemačka vlada je formirala radnu skupinu koja je trebala razraditi pravila za sprječavanje zlouporabe socijalnog sustava. Predmet rasprave je i pitanje kako bi se pojedinim doseljenicima moglo uskratiti i pravo na dječji doplatak. Sada je Europski sud njemačkim političarima dao temelje za daljnju raspravu o tom problemu.

Pozitivne reakcije

"Sretan sam, to je dobra presuda", kaže Thomas Mann, zastupnik njemačkih demokršćana u Europskom parlamentu. Prema njegovom mišljenju, Sud je poslao jasan signal. Za njega je, kako kaže, posebno važno to što se sada može argumentirati protiv populista iz stranke Alternativa za Njemačku. Oni ne mogu više širiti svoju jeftinu propagandu da u Europi ne postoje pravila i da nema zaštite od zlouporabe socijalnih sustava, objašnjava Mann. I njegova kolegica iz Socijaldemokratske stranke Njemačke Jutta Steinruck pozdravlja ovu sudsku odluku: "Sud potvrđuje uobičajenu njemačku pravnu praksu i prije svega stvara pravnu sigurnost za općine." Do sada su njemački sudovi u sličnim slučajevima donosili različite presude. Recimo, sudovi u saveznoj pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija su pojedinim tužiteljima dali za pravo, pa su općine morale isplaćivati pomoć. No Jutta Steinruck je naglasila da se rupe u socijalnom zakonodavstvu, doduše, moraju zatvoriti, ali da se ne smije sprječavati doseljavanje jer je ono za Njemačku, smatra ona, "veliki dobitak". Ona također upozorava da se ne smije stvoriti društvo s dvije ili tri klase kada se radi o socijalnim davanjima te da taj balans mora uspostaviti politika.

"Politička retorika"

Profesor Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada smatra da je ova rasprava samo jeftina politička retorika i naglašava: "Nema zlouporabe socijalnih davanja u Njemačkoj." Jer, kako napominje, do sada je otkriveno samo 195 slučajeva u kojima postoji sumnja u zlouporabu. Prema njegovom mišljenju, presuda Europskog suda u načelu znači da za Njemačku sve ostaje kako je i bilo. Profesor Brücker iznosi podatak da je broj primatelja socijalnih davanja koji su podrijetlom iz Rumunjske i Bugarske ove godine porastao za 66 posto, no naglašava da je ta brojka još uvijek daleko od podataka za Nijemce i druge strance koji primaju pomoć za nezaposlene. Osim toga, on ukazuje na to da njemački mirovinski i zdravstveni sustav daleko više profitiraju od uplata Rumunja i Bugara koji u Njemačkoj rade nego što socijalni sustav mora isplaćivati njihovim sunarodnjacima. Osim toga, kako izvještava profesor Herbert Brücker, prema podacima koje je prikupio njegov Institut, na njemačkom tržištu rada posebno su dobro integrirani upravo rumunjski posloprimci - suprotno svim postojećim predrasudama.