Ni ratni zločinci ne žele braniti Karadžića

Krstić je zbog odbijanja svjedočenja optužen za nepoštivanja Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Suđenje po toj optužnici bit će zakazano najdalje za 45 dana. Radislav Krstić, bivši zapovjednik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), koji je u travnju 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici, dva puta je odbio da, po nalogu vijeća i pod prijetnjom kazne, svjedoči u obranu Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Srpske, koji je optužen za genocid i druge zločine počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini.

Nevoljni svjedok je najprije u listopadu prošle godine odbio Karadžićev poziv da bude svjedok odbrane, zbog čega mu je sudsko vijeće uputilo takozvani obvezujući nalog. Kad se, po tom nalogu, 7. veljače ove godine pojavio u sudnici Tribunala, Krstić se, prije nego što će, prema proceduri, pročitati prisegu da će govoriti istinu, obratio sudskom vijeću.

Karadžića ne zanima Krstićevo zdravlje

"Koliko god da je njegov (Karadžićev, op.a.) zahtjev s pravne strane utemeljen, za mene je on nerazuman, neljudski i predstavlja akt nasilja", rekao je Krstić i dodao: "On (Karadžić) jednostavno ima svoj cilj koji želi po svaku cijenu postići, i to je njegova stvar, ali ja ne mogu podnijeti da zarad ostvarenja tog cilja tako bezobzirno gazi preko mene, čije zdravlje je ozbiljno narušeno. Na ovo sam upozorio gospodina Karadžića, ali, naravno, to njemu ništa nije značilo."

Krstić je rekao i da pati od "posttraumatskog sindroma" i da mu je "sama pomisao da svjedoči – težak stres". Suci su odlučili da Krstić bude podvrgnut detaljnim liječničkim pregledima, kako bi se utvrdilo može li svjedočenje štetno utjecati na njegovo fizičko i psihičko stanje.

Živanović, Tolimir, Beara, Miletić

Liječnici su zaključili da svjedočenje ne bi ugrozilo Krstićevo zdravlje i on je 25. ožujka ponovo doveden na klupu za svjedoke. Međutim, i tada je odbio sudjelovati u Karadžićevoj obrani, riskirajući da bude osuđen na sedam godina zatvora i da mu se izrekne globa do 100.000 eura. To su maksimalne kazne po tužbi za nepoštivanje suda, koja Krstića tereti jer je odbio "obvezujući sudski nalog da svjedoči u predmetu Radovana Karadžića".

Uz Radislava Krstića još četiri generala bosanskih Srba odbila su da dobrovoljno svjedoče u obranu svoga bivšeg vrhovnog zapovjednika. To su Milenko Živanović, koji je bio zapovjednik Drinskog korpusa prije postavljenja na tu dužnost Radislava Krstića, zatim Zdravko Tolimir, Mladićev pomoćnik za obavještajne poslove i Ljubiša Beara, nekadašnji načelnik sigurnosti u Glavnom štabu VRS-a, obojica osuđena na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u srebreničkom genocidu, te Radivoje Miletić, načelnik za operativne poslove u Glavnom štabu, osuđen na 17 godina po istoj optužnici. Za sve njih je Karadžić, koji se brani sam, zatražio izdavanje obvezujućih naloga za svjedočenje, ali se suci još nisu izjasnili o tom zahtjevu.