Nije lako biti novinar u Poljskoj
4. studenoga 2018
"Jedino što već godinu dana smijem raditi je prikupljati informacije i citate koje drugi novinari trebaju za svoje priloge." Dorota Nygren, koja je 15 godina bila zadužena za radijski program i vijesti, teško se miri s monotonim novim poslom. Ona je bila prisiljena zamijeniti posao u redakciji u javnom radijskom servisu slabije plaćenim poslom u arhivu, zato što se nije slagala sa svojim šefom.
Podjele u medijima
Ona je imala hrabrosti kritizirati nacionalizaciju javnih medija od strane nacionalno-konzervativne vlade stranke Pravo i pravda (PiS). Kada je prije godinu dana protuizbjeglička retorika PiS-a postala sve glasnija, ova novinarka je odbila objaviti nacionalnost jednog Marokanca koji je u Italiji napao katoličkog svećenika. "To bi tog čovjeka stigmatiziralo. Nacionalnost ili seksualnu orijentaciju trebalo bi navoditi samo onda kada je to dio ispričane priče. U ovom slučaju to nije bilo tako", objašnjava Dorota Nygren. Time se suprotstavila svojim šefovima koji su tražili da se uvijek objavljuje nacionalnost počinitelja kaznenih djela. Sada se na sudu u Varšavi vodi postupak po tužbi novinarke protiv njezinog poslodavca, a zbog diskriminacije po nacionalnoj osnovi.
Ona je jedna od malobrojnih koji su, unatoč neslaganju sa svojim šefovima naklonjenima vladi, uspjeli zadržati posao u državnim medijima. Od 2015. do danas posao je iz tog razloga izgubilo nekoliko stotina novinara. Pravobranitelj za ljudska prava Adam Bodnar u tome vidi sve veću politizaciju medija. "Čak se i na neovisne novinare, koji jednostavno pokušavaju uredno obavljati svoj posao, trenutačno gleda kao na predstavnike određenog političkog tabora", kaže Bodnar u razgovoru za DW.
On govori o svojevrsnom "identitetskom novinarstvu", jer se novinari često otvoreno identificiraju s određenom političkom strankom ili ideologijom. I kaže da se često čuje protunjemačka retorika. Čak je i on, nakon jednog intervjua za DW o stanju pravne države u Poljskoj, bio napadnut s tvrdnjom da zastupa njemačke umjesto poljskih interesa. Zato ga ne čudi, kaže, što se DW trenutačno našao na meti napada zbog debate njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera i njegovog poljskog kolege Andrzeja Dude.
Sporna debata dvojice predsjednika
Ta je debata održana u okviru Njemačko-poljskog foruma u Berlinu, a moderirali su ju novinarka DW-a Rosalia Romaniec i novinar poljske državne televizije TVP Piotr Legutko. Romaniec je poljskog predsjednika, među ostalim, pitala ima li prijedlog za rješavanje prijepora EU-a i Poljske oko pitanja pravne države u njegovoj zemlji. Njegov odgovor je iznenadio veći dio publike. Recimo, njegova primjedba da su poljski mediji slobodniji od njemačkih jer su opširno izvještavali o seksualnom nasilju migranata nad ženama. A na Dudinu analizu uzroka Brexita, kojeg je pokušao objasniti zabranom klasičnih žarulja u EU-u, publika je reagirala smijehom.
Poljski mediji bliski vladi nakon toga su novinarku DW-a optužili za postavljanje neumjesnih pitanja i da se nije držala prethodno dogovorenih tema. "Iznenadile su me takve oštre reakcije poljskih medija vjernih vladi. To je pokušaj zastrašivanja onih koji postavljaju kritička pitanja. Ja sam poljskom predsjedniku postavila pitanje koje je zanimalo mnoge goste u publici", rekla je Rosalia Romaniec. I pojasnila da je s poljskim kolegom prethodno samo dogovorila tko će moderirati pojedine teme, ali ne i konkretna pitanja.
Na poljskim internetskim portalima bliskima vladi novinarka DW-a nakon toga je bila izvrgnuta psovkama i uvredama. "Debata se pretvorila u javno sramoćenje poljskog predsjednika države", ocijenio je desno orijentirani portal "wpolityce.pl" i debatu nazvao "skandaloznom". Taj portal smatra da je Duda "napadnut" iz osvete zato što je kritizirao gradnju plinovoda Sjeverni tok 2.
Jezik novih medija
Organizacija "Reporteri bez granica" zabrinuta je zbog stanja u poljskim medijima. Na ovogodišnjoj ljestvici slobode medija Poljska se našla na 58. mjestu. Prije tri godine je bila 18. U izvješću te organizacije se govori o "zaslijepljenosti kroz politiku" te se ocjenjuje da je sloboda medija "jedna od prvih žrtava reformi PiS-a". Jolanta Hajdasz iz Poljskog novinarskog društva, u kojem trenutačno dominiraju predstavnici krajnje konzervativnih medija, kaže da ovo izvješće ima "ideološki karakter" i da navodno dramatično stanje ne odgovara stvarnosti. "Sloboda medija već godinama nije bila tako velika kao sada, jer sada riječ smiju dobiti i oni koje se godinama nije slušalo", smatra Hajdasz.
Ona kritizira govor mržnje, koji se, prema njezinom mišljenju, susreće svuda po društvenim mrežama. "Metode koje primjenjuju obje strane s političke barikade sliče jedna drugoj i može ih se opisati kao vrlo malo elegantne. Oštre riječi, vulgarnost, sarkazam, ruganje. Takav je svijet novih medija", kaže Jolanta Hajdasz.