Nijemci "pucaju"

Regionalni direktor za sjeveroistok Njemačke jednog od većih njemačkih osiguravajućih društava Provinzial je prošlog tjedna javio kako je bio napadnut. Policiji i liječnicima nije dugo trebalo da ustanove kako su ubodne rane na prsima direktora čudne.

I doista, državno odvjetništvo je objavilo kako se nikakav napad nije dogodio: direktor je sâm sebi nanio ozlijede jer više nije mogao izdržati pritisak na poslu. Njegovi šefovi traže bolje poslovne rezultate, podčinjeni su također već na izmaku snaga, tu su i nagađanja o fuziji... Direktoru nije palo ništa drugo na pamet nego da se ovako osramoti - ali tom slučaju se baš nitko u Njemačkoj ne može smijati.

Posao opasniji od bilo koje bakterije

Jer "burn-out" je već postala narodna bolest i to je direktno povezano sa sve većim pritiskom na poslu i sve lošijim uvjetima rada. U sedamdesetima prošlog stoljeća psihičke smetnje su još bile gotovo egzotični razlog odlaska na bolovanje: za samo 2% od svih dana bolovanja je potvrda stizala od psihijatra ili psihoterapeuta. Već prošle godine je udio takvog bolovanja narastao na 13% - i u tri kvartala ove godine i dalje vrtoglavo raste, tako da će ove godine možda biti gotovo 15%.

"burn out" i depresija su kao razlog bolovanja prestigle i mnogo poznatije bolesti. Na ljestvici učestalosti, kod žena su psihički poremećaji već na drugom mjestu, kod muškaraca na četvrtom. Ispred psihičkih smetnji su još samo povrede, bolesti dišnog sustava (čitaj: prehlada) i na prvom mjestu su oboljenja mišićnog i koštanog tkiva. Doduše, psihosomatičari bi vam mogli ispričati romane o mnogim bolestima - ne samo bolova u kralježnici i udovima, nego i kod bolesti krvožilnog sustava koje se doduše "liječe" pilulama, ali uzrok je posve jasan: psihički pritisak i smetnja. Utoliko bi psihičke tegobe već odavno mogle biti na samom prvom mjestu bolesti.

Ne pomaže pilula i limunada

Krovna udruga zdravstvenih osiguravatelja pojedinih poduzeća (Betriebskrankenkassen) je ovog utorka (11.12.) tek objavila najnoviju statistiku među svojih 4,8 milijuna osiguranih, ali naravno da nije u stanju reći, što da se uopće učini. "Burn-Out" i depresija nisu poremećaji koji se liječe sa nekoliko pilula, limunadom i tri dana u krevetu. U međuvremenu postoji već prava industrija "Wellness" programa, masaža i relaksacija, ali tek rijetko to pomogne dugoročno "napuniti baterije" onima kojima je već "puna kapa" njihovog radnog života - kao što je "puklo" regionalnom direktoru osiguravatelja Provinzial.

Gospodarski, šteta nastaje već kad se na bolovanje javi i poštarica koja više ne može izdržati dijeliti sve više pošiljaka u sve kraćem vremenu - ili raditi prekovremeno a da joj nitko za to ne plati. Ali kada je riječ o srednjoj razini uprave, društvenoj skupini koja najviše trpi pritisak na poslu, njihov odlazak na bolovanje nije samo trošak za zdravstvenog osiguravatelja, nego i ozbiljan gubitak za njihovog poslodavca i za čitavo njemačko gospodarstvo tako da se šteta već doista mjeri u milijardama eura.

Đavolji krug do "pucanja"

Što je najgore, baš nitko niti ne pomišlja reagirati prije nego što je prekasno i kad se već razmišlja o prijevremenoj mirovini. A razmjeri opasnosti su očiti: prema istraživanju Instituta za primijenjeno inovativno istraživanje Ruhr Universitäta iz Bochuma među 229 direktora i osoba na rukovodećim položajima, svaki četvrti je priznao kako je izložen "snažnom pritisku" i da se ponekad pita, može li to izdržati.

Gotovo svi se žale na radno vrijeme koje se više uopće ne mjeri i gdje se od njih očekuje da budu stalno dostupni. Tu onda stoji i zamka: da bi ispunili svoje zadaće, sve se više povlače iz svih socijalnih kontakata - kolega, prijatelja, a na koncu i od obitelji. Tako se događa da više nemaju baš nikoga kome bi "otvorili dušu" i s kim bi uopće mogli razgovarati o svojim problemima - i onda je samo pitanje vremena kada će "pući".