Nijemci za postupke za azil na vanjskim granicama EU-a
5. svibnja 2023
Predrasude i rezerviranost prema migrantima nisu ništa novo u Njemačkoj. 54 posto ispitanika smatra da migracije ne donose prednost Njemačkoj, dok samo trećina (33 posto) smatra da prednosti dominiraju, odnosno da Njemačka useljavanjem više dobiva nego što gubi.
To proizlazi iz aktualnog ARD-trenda - reprezentativne studije o političkom raspoloženju u Njemačkoj, za koju je Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-Dimap početkom svibnja ispitao 1.360 građana s pravom glasa. Stariji građani mnogo češće izražavaju rezerve prema useljenicima od mlađih, istočni Nijemci više nego zapadni Nijemci. Očekivano, skepsa je najveća među pristašama AfD-a.
Četiri od deset ispitanika su za to da Njemačka angažira više kvalificiranih radnika iz inozemstva, dok skoro troje od deset građana smatra da bi trebalo zadržati sadašnji nivo. Otprilike četvrtina ispitanika željela bi smanjiti trenutni priljev kvalificiranih radnika.
Skepsa prema izbjeglicama
Odnos prema prihvatu izbjeglica je sasvim drugačiji. Polovica sudionika ispitivanja (52 posto) željela bi da Njemačka prima manje izbjeglica. To je dvanaest posto više nego u rujnu 2021., kada je ovo pitanje posljednji put bilo postavljeno u ovom redovitom ispitivanju javnog mnijenja. 50 posto ispitanih kaže da ih plaši to što toliko izbjeglica dolazi u Njemačku. Takva zabrinutost je u sličnoj mjeri postojala 2016. godine. Ali, s obzirom na stranačke predznake, tu postoje velike razlike u stavovima.
Bez obzira na to, postoji načelna podrška za pomoć ljudima u nevolji. 84 posto građana smatra da je ispravno da Njemačka prima izbjeglice koje bježe od rata (sada ih je 10 posto manje u odnosu na veljaču 2016.). 70 posto ispitanika podržava prihvat ljudi koji su napustili domovinu zbog gladi ili prirodnih katastrofa (to je za 9 posto manje u odnosu na rujan 2015.). Dvije trećine (68 posto) podržava prihvat izbjeglica koje se progone iz političkih ili vjerskih razloga (to je za 5 posto manje u odnosu na veljaču 2016. godine).
S druge strane, prihvat ljudi koji napuštaju svoju zemlju prvenstveno iz ekonomskih razloga i dalje nailazi na jasno odbijanje od strane njemačkih građana (61 naprema 30 posto).
Samit o izbjeglicama u sjedištu vlade
Više od milijun ljudi pobjeglo je od rata iz Ukrajine u Njemačku prošle godine. Istovremeno, oko 244.000 ljudi zatražilo je azil. Većina tražitelja azila dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske. Posljednjih mjeseci njihov broj raste. Od siječnja do ožujka 2023. godine Njemački ured za migracije i izbjeglice primio je više od 80.000 zahtjeva za azil.
Gradovi i općine u Njemačkoj stenju pod teretom nedostatka smještaja za izbjeglice i brige oko tih ljudi. Svugdje nedostaje stambenog prostora, postavlja se sve više šatora i kontejnera. 10. svibnja kancelar Olaf Scholz želi razgovarati s predsjednicima pokrajinskih vlada i gradonačelnicima o tome što država još može učiniti.
Kritika načina na koji se političari bave imigracijom
Skoro četiri od deset ispitanika (37 posto) su mišljenja da političari već čine dovoljno za osiguravanje skrbi i smještaja onima koji su pobjegli u Njemačku. Tri od deset građana (29 posto) smatraju da ta pomoć ide predaleko. Za otprilike isti broj (27 posto) ispitanika političari su do sada učinili premalo za izbjeglice.
Prema rezultatima istraživanja, građani izražavaju ozbiljne sumnje da političari ispravno shvaćaju probleme povezane s imigracijom. 35 posto njih trenutno ne može ili ne želi pripisati odgovarajuće kompetencije nekoj od političkih stranaka, što je 19 posto više nego prije posljednjih izbora u Njemačkoj u rujnu 2021.
21 posto ispitanika se najviše oslanja i daje najveću podršku demokršćanskim strankama CDU/CSU, 16 posto SPD-u, 12 posto AfD-u. Posebno loše tu su prošli FDP i Zeleni.
Političari očito imaju podršku za aktualne planove za prebacivanje procedura za dodjelu azila na vanjske granice EU-a. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) najavila je da će to podržati. U studiji 79 posto ispitanika podržava ovaj plan, jedanaest posto smatra da je pogrešan. Kritičari strahuju da će postupci dodjele azila na vanjskim granicama EU-a ugroziti pravo na azil i de facto ga uskratiti mnogim izbjeglicama.
Suosjećanje za spašavanje migranata na moru
Unatoč jasnim rezervama u pogledu prihvata, spašavanje migranata na moru nailazi na simpatije među Nijemcima. Šest od deset ispitanika ARD-studije (60 posto) smatra dobrim to što privatne organizacije i inicijative spašavaju izbjeglice na Mediteranu i dovode ih u europske luke. Isto toliko (60 posto) zastupa stav po kojem bi i EU-države vlastitim snagama trebale spašavati ljude koji bježe i transportirati ih u europske luke.
Što se tiče zadovoljstva građana radom savezne vlade, 28 posto anketiranih u ARD-ovom Deutschlandtrendu ocjenjuje rad vlade u Berlinu pozitivnim, 69 posto kritizira vladu.
Oporbene sestrinske stranke CDU/CSU, kada je u pitanju političko raspoloženje širom Njemačke, trenutno vode s 30 posto glasova i velikom razlikom u odnosu na druge političke stranke. Da se izbori održavaju iduće nedjelje, SPD bi dobio 17 posto (-1) glasova i bio bi nešto lošiji nego početkom travnja. Zeleni su također izgubili podršku za 1 posto. Slijedi AfD (+1) sa 16 posto, što je za ovu stranku najbolja vrijednost u ispitivanju javnog mnijenja Deutschlandtrend od studenoga 2018. FDP bi ostao s nepromijenjenom podrškom od 7 posto. Ljevica bi mogla računati na 5 posto (+1).
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu