Nijemci čeznu za dobrom starom markom

Ako je vjerovati najnovijem ispitivanju javnog mnijenja, 47 posto stanovnika Njemačke vrlo bi rado u novčaniku ponovo imalo svoju nekadašnju nacionalnu valutu umjesto eura. "Njemačka marka je za mnoge Nijemce simbol gospodarske sigurnosti, solidarnosti i napretka", utvrdili su stručnjaci iz Eurobarometra, statističkog ureda Europske unije. A to se za euro posljednjih mjeseci sigurno ne bi moglo reći.

Dva moguća scenarija

Činjenica je da se financijska kriza u eurozoni zaoštrava i da joj se još uvijek ne vidi kraja. Nakon što su Grčka i Irska zatražile međunarodnu pomoć, već se špekulira koja će zemlja biti sljedeća. No, što bi se stvarno dogodilo kada bi euro počeo nezaustavljivo padati? Bi li Njemačka stvarno ponovo uvela marku, Italija liru, Francuska franak? Ili bi nastupili kaos i gospodarska depresija?

Znanstvenica Daniela Schwarzer iz njemačke zaklade "Znanost i politika" za internetsko izdanje tjednika "Der Spiegel" navodi dva moguća scenarija. Prva varijanta bi bila da Njemačka i druge stabilne države uvedu tzv. "tvrdi euro". Sličnu ideju je nedavno iznio i bivši šef Savezne udruge njemačke industrije Hans-Olaf Henkel. On je zatražio stvaranje dva bloka: jednog sjevernog sa zemljama, kako je rekao, "koje ne žele inflaciju i koje su naviknute na proračunsku disciplinu" i jednog južnog sa članicama eurozone koje bi svoju "mekanu" valutu mogle obezvrijediti u slučaju potrebe. Druga varijanta za slučaj produbljenja krize bila bi povratak njemačke marke, odnosno nacionalnih valuta i vođenje odvojenih monetarnih politika.

Na sljedećoj stranici: Više štete nego koristi

Više štete nego koristi

Kada bi se političari iz eurozone stvarno odlučili za ovu drugu varijantu to bi, unatoč velikoj popularnosti njemačke marke, Njemačkoj donijelo više štete nego koristi. "Posljedice izlaska iz eurozone za njemačko bi gospodarstvo bile katastrofalne: smanjenje rasta, povećanje nezaposlenosti, pad blagostanja", upozorio je i njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle. I gospodarski stručnjaci dijele to mišljenje. Tako Friedrich Heinemann iz Centra za Europska gospodarska istraživanja objašnjava da bi marka za ulagače bila vrlo atraktivna te da bi zbog toga došlo do njezinog nekontroliranog rasta. A to bi pak za njemački izvoz, koji je glavni temelj ovdašnjega gospodarstva, imalo nesagledive posljedice. Jer, jaka marka poskupjela bi njemačke proizvode, oni više ne bi bili konkurentni na svjetskom tržištu, naglo bi porasla nezaposlenost i time bi se znatno smanjio i sadašnji visoki standard njemačkih građana. Osim toga, i njemačke tvrtke bi morale računati s milijardskim troškovima osiguranja za slučaj većih promjena deviznih tečajeva. Zahvaljujući euru kao zajedničkoj valuti taj trošak sada nije tako velik, jer Njemačka puno izvozi baš na tržište eurozone.

Marka je još uvijek tu negdje

Pored gospodarskih, ukidanje eura imalo bi i ozbiljne političke posljedice. Jer, Europska unija bi bez zajedničke valute izgubila na značenju u odnosu na SAD i Kinu, procijenio je još prije nekoliko mjeseci njemački ekonomist Andreas Scheuerle. Njegovo mišljenje dijeli i Daniela Schwarzer.

A tu su i ogromni troškovi koje sa sobom nosi uvođenje nove valute: tiskanje novčanica, izrada kovanica, masovna zamjena novca. Jedino što bi eventualno išlo u prilog povratku omiljene nacionalne valute bila bi činjenica da je dobra stara njemačka marka još uvijek tu negdje. Naime, procjenjuje se da i devet godina nakon uvođenja eura Njemačkoj središnjoj banci još uvijek nije vraćeno oko 13 milijardi maraka.

ajg/dpa/Reuters/Der Spiegel

Odg. urednik: Anto Janković