Kako stranke reagiraju na prosvjede protiv desnice?

I ovog vikenda mnogi građani su izišli na ulice Njemačkih gradova. Ne prosvjeduje se samo u velikim centrima poput Berlina, Münchena ili Kölna nego i u mnogim manjim gradovima kako na zapadu tako i na istoku zemlje gdje je desno-populistička Alternativa za Njemačku u ispitivanjima javnog mnijenja najjača politička stranka.

„Jednostavno se više ne osjećate tako usamljeno", kaže Birgit Kieschnick iz Bautzena. Toliko je ljudi na ulicama: "Ovo je stvarno sjajno."

Kieschnick je jedna od onih koji godinama upozoravaju. Na AfD ili na one koji šire teorije zavjera. Ali svih ovih godina, kaže, osjećala je da je politika ne shvaća ozbiljno. To je dovelo do klime u kojoj su mnogi iz straha htjeli napustiti grad. Ali, kako kaže, činjenica da su se prve demonstracije održale ovdje dala je mnogim ljudima snagu. I nadu.

Kieschnick kaže da političari moraju iz ovog povući pouku: sada se moraju okupiti sve demokratske stranke.

1.500 građana prosvjedovalo je u Bautzenu krajem siječnja. A izići na ulice protiv AfD-a i desničarskog ekstremizma na istoku Saske nije isto kao u Berlinu gdje je na prosvjede izišlo višestruko puta više ljudi. Uključujući mnoge političare koji se rado pokazuju i objavljuju fotografije na društvenim mrežama.

Kao i čelnice Zelenih i SPD-a Ricarda Lang i Saskia Esken ispred Bundestaga. Ili ministar zdravstva Karl Lauterbach koji je postavio nekoliko selfija na društvene mreže i u kameru rekao: „Ovo danas ovdje nije stranački događaj“.

"Demokraciji su potrebni demokrati"

No, kakvu pouku može da izvući politika kada stotine tisuća prosvjeduju za demokraciju? Političarka Zelenih Lang tu prije svega vidi zadatak za vladajuću koaliciju SPD-a, Zelenih i FDP-a da manje javno raspravlja i da stranke zajednički rješavaju probleme građana u svakodnevnom životu. „Tamo gdje se mogu pobuditi strahovi, plodno je tlo za mržnju, a ona samo služi onima koji nemaju što ponuditi osim mržnje i mizantropije."

Njena kolegica iz SPD-a Esken poziva na jačanje onih koji prosvjeduju. „Demokraciji su potrebni demokrati", kaže dopredsjednica stranke. Ona govori o Zakonu o unaprjeđenju demokracije, o kojem se raspravlja godinama. On bi omogućio da se u vrijeme kada nema mnogo novca u budžetu, ipak izdvoje sredstva za one koji se bore za demokraciju.

Bivši kandidat oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU za kancelara Armin Laschet govori o ohrabrujućem signalu. On poznaje ljude koji nikada ranije nisu demonstrirali - ali su sada na ulici. Sam političar CDU je na bini u Aachenu. A njegov kratak govor slave na društvenim mrežama.

Laschet govori o 1933. godini, kako je Nacional-socijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP) ukinula demokraciju u roku od samo dva mjeseca nakon stupanja na vlast. „I zato se antidemokratima ne smije dozvoliti da zauzimaju bilo kakve državne funkcije. Oni će ih koristiti za eliminiranje demokracije, a mi to nećemo dozvoliti."

„Zašto se Unija ne bi uključila?

Pored Lascheta, prosvjeduju i političari iz drugih stranaka. Činjenica je da neki na prosvjedima ne žele Uniju te ju čak doživljavaju na istoj razini kao i  AfD, njega ne odvraća.

„Zašto se Unija ne bi pridružila?“, pita on. To je najjača stranka i jedina utvrda protiv AfD-a na istoku. "Mislim da je dobro da su svi uključeni, da sudjeluju i SPD i Zeleni i FDP."

Na kraju, kako kaže Armin Laschet, važno je da mnogo građana glasa. „Prosvjedi sami po sebi nisu glasovi u izbornim kutijama. Njih možete dati samo na dan izbora."

Birgit Kischnick iz Bautzena bi na kraju voljela da ju politika shvati ozbiljnije. I nada se da će prosvjedi trajati još dugo. „Ovo ne smije propasti."

Gabor Halasz (ARD)/ss